Ako je izbjeglička kriza najozbiljnije ugrozila schengenski sustav Europe bez granica i graničnih kontrola, nakon što je niz europskih zemalja preko noći suspendirao schengenski režim vrativši granične kontrole na svoje granice, teroristički napadi na Pariz mogli bi Schengenu zadati smrtonosan udarac. Francuska će već u petak, kako doznaje britanski Telegraph, na sastanku europskih ministara unutarnjih poslova zatražiti suspenziju Schengena ne samo u Francuskoj, što se već dogodilo, nego i u cijeloj Europi, čime bi prvi put od uvođenja schengenskog režima sredinom devedesetih godina prošloga stoljeća slobodno kretanje bilo suspendirano u cijeloj Europi.

Francuska, naime, zahtijeva da i druge članice schengenske zone započnu s graničnim kontrolama i utvrđivanjem identiteta onih koji prelaze granice, pri čemu je Francuska osobito zainteresirana za granične kontrole u Belgiji, ali i diljem eurozone.

Konačna destinacija

Iako je zapravo riječ o potpunoj suspenziji sporazuma, koji se, osobito iz perspektive običnih građana, smatra najvećim postignućem europskih integracija, i privremena suspenzija Schengena ostala bi u okvirima tog sporazuma. Kako je objasnio Claude Moraes, britanski europarlamentarac koji predsjeda odborom civilnih sloboda, pravde i unutarnjih poslova Europskog parlamenta, francuski zahtjevi testirat će granice Schengenskog sporazuma, iako će oni tehnički ostati unutar uvjeta tog sporazuma, iako se tako nešto nikad nije dogodilo.

»Schengenski sporazum omogućava fleksibilnost, a Francuska će tu fleksibilnost gurnuti do točke gdje još nije bila«, kazao je Moraes.

Ovaj francuski zahtjev najavljuje novu fazu schengenskog sporazuma, pri čemu ne treba isključiti ni njegovo postupno odumiranje. Izbjeglička kriza dovela je schengensku zonu pred dilemu u kojoj je morala birati između solidarnosti i sigurnosti. Zahtjev Pariza koji će u petak biti stavljen pred ministre unutarnjih poslova znači da je, čini se, ipak prevagnulo mišljenje kako nekontrolirani migracijski val predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik, kako za zemlje kroz koje balkanska izbjeglička ruta prolazi, tako i za europske zemlje koje su konačna destinacija većine izbjeglica. Francuski predsjednik Francois Hollande zahtijeva zatvaranje granica i privremenu suspenziju Schengena zbog sigurnosnih razloga i terorističke prijetnje, iako zasad ne želi u potpunosti odbaciti jedan od najvažnijih europskih sporazuma.

»Domaći« napadači

No to nije jedina velika promjena koja očekuje EU. I njemačka kancelarka Angela Merkel, koje je sve do prije nekoliko dana nepokolebljivo ustrajavala na svojoj politici otvorenih vrata prema izbjeglicama, ne želeći odrediti gornju granicu za prijem izbjeglica, najavila je na netom održanom summitu G20 u Turskoj ograničavanje izbjegličkog vala, u dogovoru s Turskom.

Kako je kancelarka izjavila za njemački FAZ, potrebno je okončati »nezakonito useljavanje«, jer, kako je kazala, dokle postoji nezakonito useljavanje nije moguće razgovarati o drugim problemima. »Ako želimo naprijed moramo zaustaviti nezakonito useljavanje, o čemu moramo razgovarati s Turskom, kao i o tome kako raspodijeliti teret ovog problema, o financijskoj pomoći i o tome koliko izbjeglica možemo primiti i kako ih rasporediti unutar Europe«, kazala je kancelarka za FAZ.

Očito je i da je najmoćnija političarka Europe pod dojmom prošlotjednog užasavajućeg terorističkog napada na Pariz, u čijoj je sjeni proteklo i okupljanje lidera 20 najbogatijih država svijeta u turskoj Antaliji, osobito zbog sumnje da je jedan terorist stigao u Pariz upravo balkanskom rutom, iako je očito da je pariški pokolj prvenstveno djelo »domaćih« napadača, rođenih u Francuskoj.

U istom kontekstu valja gledati i na promidžbenu kampanju koju njemačke vlasti provode u Afganistanu, odgovarajući tamošnje stanovnike od opasnog puta prema Njemačkoj, ali i na žicu koja je nedavno počela nicati na slovensko-hrvatskoj granici, kao i najave gradnje žičane ograde na slovensko-austrijskoj i makedonskoj granici. Europa je pred velikim promjenama – sličnim promjenama koje su se dogodile u SAD-u nakon 11. rujna – promjenama kojima će se u predstojećem razdoblju omogućiti znatno veća prava policije, sigurnosnih službi i sigurnosnog aparata u kontroli građana, nauštrb ljudskih i građanskih prava, naravno.