– Francuska je poduzela niz mjera nakon terorističkog napada u siječnju i imali su različitih indicija te su spriječili određene napade, barem prema izvješćima koje njihove službe daju. Međutim, od deset napada spriječit ćete devet, jednog nećete i taj će izazvati izuzetno velik učinik. I uvijek ćemo postaviti pitanje što se radilo, jesmo li taj deseti mogli spriječiti.

Udružiti kapacitete

S obzirom na informacije koje imamo, možemo vidjeti da se radilo o jednoj mreži koja nije bila formirana samo na tlu Francuske nego i izvana nje, i teško je očakivati da bi samo francuska služba mogla spoznati što se sprema u nekoj drugog dražavi. To nas upućuje na to da bi ipak trebalo na razini EU udružiti sigurnosno obavješetajne kapacitete, puno više razmjenjivati informacije i zajednički raditi kako bi se takve opasnosti spriječile. To će se vjerojatno sada dogoditi, jer to je naprosto potreba. Na žalost, Europa ima takav tip sustava koji je usmjeren na to da se pojačano čuvaju slobode građana, vrijednosti na kojima počiva europski poredak i svako povećano davanje ovlasti sigurnosno obavještajnom sustavu upozorava da bi moglo doći do kršenja ljudskih prava. Vjerojatno će se posegnuti za nekim mjerama koje će biti u sivoj zoni, ili na granici između slobode i sigurnosti, a u cilju da se što prije uoče indicije i spriječe opasnosti – ističe Cvrtila.

Učinkovita ideologija

Cvrtila kaže kako mu se čini da se smetnulo s uma da se suočavamo s tipom opasnosti koji ima iza sebe izuzetno učinkovitu ideologiju.

– Ne možete eliminirati jednu ćeliju, ili nekog vođu i nakon toga smatrati da ste riješili problem. Problem se naprosto širi i generira nove i nove opasnosti. I nije to samo posao sigurnosno obavještajnog sustava, nego i drugih dijelova državnog sustava, pa i društva da bi se moglo raditi na deradikalizaciji, odnosno da se na određen način poduzmu sve mjere kako ta radikalizacija više ne bi bila učinkovita. To zahtjeva izuzetno velike, šire napore. Istina je da je EU dala određene preporuke prema kojima bi trebalo djelovati kroz obrazovni sustav, kulturne i druge sustave, a ne samo sigurnosne, i na drugačiji način se suočavati s ideologijama koje posebice radikaliziraju mlade ljude. To podrazumijeva i drugačije tipove integracije i drugačiji pristup skupinama koje su marginalizirane, a najčešće su to doseljeničke skupine homogenizirane na uskom području, izolirane od ključnih društvenih procesa. To je sveobuhvatniji problem– naglašava Cvrtila.