Građevini lokalnih političara narušena statika: Petrov će teško očuvati stabilnost Mosta

Foto D. Jerković / Cropix

Dugoročno stabilnost Mosta bit će teško, gotovo nemoguće očuvati. Naime, Most sačinjavaju ljudi različitih profila i svjetonazora, što je zalog za buduće potrese, od kojih će profitirati SDP ili HDZ

Nismo ih stigli bolje ni upoznati, a njihova politička platforma već se počela osipati. Prvi je otišao, točnije izbačen je, Drago Prgomet. Most je načet. Uz ovakav početak, nije mudro očekivati da će građevina lokalnih političara, koje je veliki broj hrvatskih birača prepoznao kao takozvani »treći put«, ostati stabilna i cijela. Najistaknutiji predstavnik Mosta, metkovski gradonačelnik Božo Petrov, nada se da s Prgometom neće otići nitko.

Njegove želje možda će se na kratki rok i ispuniti, ali mladi lokalni političar dugoročno će stabilnost svoje platforme teško, gotovo nemoguće očuvati. Naime, Most sačinjavaju ljudi različitih profila i svjetonazora, što je zalog za buduće potrese, od kojih će profitirati SDP ili HDZ. Na ovom mjestu ukratko ćemo predstaviti članove Mosta, koji su na izborima dobili povjerenje birača da ih predstavljaju u Saboru, ne bi li dobili makar kakav temelj za predviđanje kako će oni iskoristiti ključ za sastavljanje nove vlasti.

Govornik s gardom svećenika

Najeksponiraniji čovjek Mosta, rekosmo,  Božo je Petrov. Prve političke korake aktualni metkovski gradonačelnik napravio je držeći se za HRAST, demokršćansku stranku u pokušaju, koja je promovirala stavove bliske Katoličkoj crkvi. U to vrijeme biračima je Petrov nudio »ono što hrvatski narod uistinu ima već dugo stoljeća, a to su kršćanske, moralne, tradicionalne i obiteljske vrijednosti«. 

Na političku scenu s Mostom po prvi put izlazi Ivan Lovrinović, nekoć dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u posljednje vrijeme angažiran u ispomoći udruzi Franak, odnosno na mjestu predsjednika udruge »Promijenimo Hrvatsku«. Široj javnosti Lovrinović nipošto nije nepoznat, s obzirom da se radi o čestom gostu hrvatskih medija.

– Ja nikad nisam bio član HRAST-a, bio sam nezavisni kandidat na njihovoj listi, jer u tom trenutku smo dijelili vrijednosti i borbu protiv HDZ-a i SDP-a, koja je tada značila jednako kao i danas. Prvotni HRAST se borio protiv njih, ali on je izdao svoje članove i priklonio se HDZ-u. Ja sam ostao isti, a HRAST sam podupirao dok se borio protiv ljudi protiv kojih se ja borim i dan danas. Uvjerenja su mi ista i s jednakim žarom želim promjene, a glas za MOST je glas za te promjene, reći će Petrov za N1 televiziju tri dana prije parlamentarnih izbora, na kojima će zabilježiti priličan uspjeh. Od retorike HRAST-a, kojoj je bio sklon u svojim političkim počecima, kod Petrova nije ostalo gotovo ništa. Točnije, u predizbornoj kampanji on je izbjegavao svjetonazorska pitanja, oslanjajući se na dobar glas što ga prati od kad je na lokalnim izborima 2013. godine u utrci za gradonačelnika do nogu potukao svog rivala, poduzetnika Stipu Gabrića Jambu. Sudeći prema predstavljenim rezultatima njegovog rada na lokalnoj razini, Petrov se Metkovcima i Metkovkama pokazao kao dobar izbor. Liječnik, točnije psihijatar po zanimanju, govornik s gardom svećenika, mlad i slabo poznat široj javnosti, Petrov se nametnuo kao idealan izbor brojnim hrvatskim biračima.

Približavanje biračima

Sličnim receptom kao Petrov biračima se nametnuo Ivan Kovačić, gradonačelnik Omiša. Do parlamentarnih izbora najveću političku pobjedu Kovačić je zabilježio protiv HDZ-a, na lokalnoj razini. Stranku koja je Omišem vladala dvadeset godina Kovačić je potukao dva puta u 18 mjeseci. Prva pobjeda bila je apsolutno iznenađenje, a mandat je mladi omiški gradonačelnik iskoristio kako  bi povukao niz popularnih poteza, želeći dati do znanja da interese svoje zajednice stavlja na prvo mjesto, ispred komformizma kakav je krasio dotadašnju omišku vlast. Prije prve pobjede na lokalnim izborima, biračima se predstavio ovako: – Zovem se Ivan Kovačić, rođen sam 25. travnja 1973. u Splitu, a živim u Lokvi Rogoznici sa svojom obitelji, suprugom Danijelom i sinom Filipom. Zaposlen sam na Studiju dentalne medicine Medicinskog fakulteta u Splitu kao pročelnik Katedre za dentalnu protetiku. Autor sam i koautor 25 znanstvenih i stručnih radova, a 2011./2012. izabran sam za najboljeg profesora na Fakultetu. Član sam Hrvatskog zbora liječnika kao i Hrvatske stomatološke komore.

Na mjestu gradonačelnika Kovačić je smanjio gradska dugovanja, pokazao brigu za sela u omiškom zaleđu, približio se biračima na način na koji lokalni HDZ to nije znao ili htio učiniti. Živjeti za grad, a ne od grada, bila je jedna od njegovih parola. Nakon 18 mjeseci nagrađen je pobjedom u prvom krugu, na izborima koje je HDZ isprovocirao vjerujući da je kucnuo čas da se Kovačića potopi.  Treći uspješan lokalni političar u redovima Mosta, Stipe je Petrina, osebujni i dugogodišnji načelnik Općine Primošten, kojeg šira javnost poznaje kao čovjeka bez dlake na jeziku. Petrina je rođen 5. listopada 1954. u Primoštenu, do 90. je radio kao pomorac, a te godine je započeo političku karijeru kao tajnik mjesne zajednice. S nezavisnom listom 2001. godine postao je predsjednik Općinskog vijeća Općine Primošten, da bi 2005. godine, opet s nezavisnom listom,  postao primoštenski načelnik. Predstavljajući se, Petrina ističe da dužnosti obavlja volonterski i bez naknade. U niz navrata Petrina je Hrvatsku demokratsku zajednicu nazivao zločinačkom organizacijom, a nije štedio niti vladajući SDP. U aktualnoj političkoj situaciji Petrina rezolutno odbija koaliciju sa SDP-om i HDZ-om.

Još jedan uspješan lokalni političar koji s Mostom sad nastupa na nacionalnoj razini Tomislav je Panenić, načelnik općine Tompojevci, koji sam sebe predstavlja ovako:

– Živim sa svojom obitelji, suprugom Anicom i kćerkama Karlom i Loranom, u mjestu Berak, Općina Tompojevci, u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Početak Domovinskog rata prekinuo je moje školovanje te, umjesto na fakultet, odlazim 1991. kao dragovoljac u obranu domovine. Nakon dvije godine nastavljam školovanje te magistriram na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2000. godine. 2009. na istom fakultetu završavam poslijediplomski studij poduzetništva.

 Na mjesto načelnika izabran je 2013. godine, kao nositelj nezavisne liste. S lokalne razine nerijetko je upozoravao na neprovodivost izglasanih zakona.

– Svi koji su podigli ruku u Saboru za Zakon o grobljima, Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o komunalnom otpadu, Zakon o dimnjačarstvu i brojne druge – smatraju da su učinili najbolje za okoliš, za sigurnost, za usklađivanje s EU standardima i drugo, ali jesu li napravili najbolje za ljude u ruralnim prostorima, za moje stanovnike – sigurno je da nisu, a nije ih puno niti briga. Ne trebaju praviti predizborne skupove, nego trebaju doći na zborove građana pa čuti što ljudi o tome imaju za reći, upozorio je jednom prilikom, naglašavajući da »zastupnici moraju više raditi na terenu, obilaziti ljude, sastavljati prijedloge za izmjene zakona, lobirati, a ne samo guzičiti po raznim proslavama«.

Sposobni, a ne podobni

 S pozicije načelnice općine na nacionalnu razinu stupila je i Ljubica Ambrušec, agronomistica i magistra ekologije. Sa svojom nezavisnom listom ona je prije dvije godine pobijedila u općini Gradec (Zagrebačka županija). U prvih devet mjeseci vladavine  uspjela je smanjiti za 2,3 milijuna kuna općinski dug, koji joj je u nasljeđe ostavila vlast HDZ i HSS-a. Ambrušec je povećala izdatke za mjesne odbore s 200 na 800 tisuća kuna, što je betoniralo njezinu popularnost u lokalnoj zajednici. Priča o političkim uspjesima navedenih, političara i političarki iz malih i još manjih sredina, krije i odgovor na pitanje o tajni uspjeha Mosta. Kako su se u svojim sredinama nametnuli kao novi ljudi, suprotstavljeni onome što se građanima godinama nudilo, a odaziva se na kratice HDZ i SDP, tako su se uspjeli nametnuti i na nacionalnoj razini.

Iz lokalne politike stiže još i Mario Klobučić, gradski vijećnik u Metkoviću, po zanimanju profesor informatike, o kojem trag nalazimo u jednoj metkovskoj raspravi između vijećnika HSS-a i vladajućeg Mosta. Kad je promijenjen  uvjet za izbor ravnatelja ustanove sportski objekti, vijećnica HSS-a pitala je namješta li se to natječaj. Klobučić joj je odgovorio da će »kod izbora ravnatelja osim visoke ili više stručne spreme glavni uvjet biti organizacijske sposobnosti kandidata te da nije riječ o nikakvoj namještaljci«. Ovu epizodu ističemo želeći staviti na znanje još jedno obećanje Mosta: sposobni, a ne podobni. Iz redova uglednih građana, stručnjaka na području svog rada, Mostu je pristupio i mandat osvojio niz ljudi koje kao profesionalne političare do sada nismo imali priliku gledati.

Prije svih izdvajamo Riječanku, neurologinju iz KBC-a Rijeka, Ines Strenja Linić. Politički je bila aktivna u PGS-u, a ovu stranku napustila je prošle godine. Ostala joj je dužnost nezavisne vijećnice Skupštine Primorsko-goranske županije. 

Slijede široj javnosti slabije poznate figure, kao što je Gordana Rusak, redovita profesorica na zagrebačkom Biološkom odsjeku PMF-u od 2013. godine. Doktorirala je iz polja molekularne biologije, odnosno na bioaktivnim tvarima iz biljaka tzv. Food scienceom, a u Sabor je ušla kao druga u I. Izbornoj jedinici.

Veća transparentnost

Irena Petrijevčanin Vuksanović, pak, voditeljica je Centra za otvoreni kod pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjiznici. Po stupnju obrazovanja ona je doktorica znanosti. Radila je na primjeni otvorenog koda u javnoj upravi, ujednačavajući europsku praksu i nastojeći osigurati sustavu  time uštede, bolju kvalitetu i veću transparentnost.

Miroslav Šimić predstavnik je Građanske opcije Grada Osijeka. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Osijeku. Stekao je desetogodišnje iskustvo na rukovodećim pozicijama u hrvatskim i stranim trgovačkim društvima, a trenutačno radi kao regionalni rukovoditelj u jednoj od najvećih hrvatskih prehrambenih kompanija. Zadnje četiri godine nezavisni je vijećnik u Gradskom vijeću Osijeka, a voljom većine vijećnika od 19. veljače 2013. postaje i Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka. Smatra se zaslužnim za smanjenje cijene osječkih vrtića za socijalno osjetljive kategorije, za djecu s invalditetom, samohrane roditelje i roditelje s troje i više djece, a pripisuju mu i zasluge za smanjenje komunalnog doprinosa na jednu kunu.

Ivica Mišić poduzetnik je iz Vinkovaca te član udruge »Promijenimo Hrvatsku« čiji je predsjednik Ivan Lovrinović.

Jasna Matulić je ekonomistica i direktorica tvrtke koja se bavi programima za EU fondove te osnivačica Hrvatske udruge mladih poduzetnika koja djeluje pod motom »Poduzetnici su heroji«.

Uspješnu karijeru s lokalnom politikom kombinirao je i ustavno-pravni stručnjak Robert Podolnjak, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Na nacionalnu političku razinu Podolnjak izlazi s pozicije nezavisnog vijećnika u Gradskom vijeću Varaždina.

Juro Martinović, još jedan glas Mosta, priznati je odvjetnik, zaposlen u zajedničkom odvjetničkom uredu Martinović & Adžić u Zagrebu.Vodio je osnivački skup Lovrinovićeve udruge Promijenimo Hrvatsku.

Slaven Dobrović profesor je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Doktorirao je 2002. godine obranom disertacije »Analiza postupaka razgradnje organskih tvari u vodi primjenom UV zračenja.« Za kraj nam ostaju Josip Katalinić, predsjednik kriznog ekostožera Marišćina. Otac troje djece bez političke mašinerije iza sebe i skromnog znanja o otpadu, uhvatio se svojedobno u koštac s moćnim državnim aparatom koji, unatoč sve glasnijem negodovanju mještana, ne odustaje od projekta zbrinjavanja otpada Marišćina.

Posljednji glas Mosta u ovom pregledu zove se Miro Bulj, bivši alkarski momak, koji je istupio iz VAD-a, jer su, vele, »tili zatajit’ Gotovinu«. Na Markovom trgu kani otvarati vruće teme iz Cetinskoga kraja. Sve do prije par dana, važno mjesto u ovom pregledu zauzimala bi crtica iz Biografije Drage Prgometa, liječnika do jučer visoko pozicioniranog u HDZ-u, kojeg Karamarko nije volio. Niti Prgomet nije sakrivao svoje razočaranje Karamarkom pa je razumljivo da se upravo on odlučio Most ili neke njegove pretendente na saborske i druge dužnosti povezati sa SDP-om i Zoranom Milanovićem.

Pitanje je ima li Prgomet kojeg asa u rukavu ili će sam ostati kratkih rukava. Kako bilo, saborska klupa Prgometa čeka. Hoće li njegovim stopama, u samostalne akcije, krenuti i drugi glasovi Mosta? U odgovoru na ovo pitanje krije se i odgovor na pitanje o budućem premijeru. Dakako, niti novi izbori nisu opcija koju valja odbaciti. Što će odabrati Most?