ZAGREB  Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić reagirao je jučer na slovensko postavljanje žice na hrvatskom teritoriju, rekavši kako slovenska vlada time pokušava odgovoriti na napade da ne štiti dovoljno granicu od izbjeglica. Dodao je i da Hrvatska na tu provokaciju zasad neće odgovarati. No, dodao je, hrvatska će policija ispoštovati zakone Republike Hrvatske i riješiti problem.

– Jedan naš policajac sve pazi i kontrolira. Možemo žicu ukloniti odmah i napraviti incident. Ovaj dio žice riješit ćemo sa lovačkim društvima, karikirao je Ostojić situaciju na hrvatsko-slovenskoj granici novinarima u prihvatnom centru u Slavonskom Brodu, odbacujući i predosjećaj slovenskog premijera Mire Cerara da bi Hrvatska mogla početi slati izbjeglice prema Sloveniji mimo dogovorene rute kao »potpuno nerealan«.

Veto na zračni prostor

Prema njegovim riječima, problem nije moguće riješiti žicom, jer Slovenija ne može vojskom pokriti cjelokupnu granicu sa Hrvatskom, zbog čega je ponovno pozvao slovenske vlasti da poboljšaju uvjete za izbjeglice u svojim prihvatnim centrima, ocijenivši da su uvjeti u njima slabiji od uvjeta kakvi su vladali u Opatovcu.

Ostojić je ponovno najavio da će, kako mu je potvrdio i europovjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos, biti pokrenuta hrvatska inicijativa za provjeru realizacije Junckerovog plana za prihvat izbjeglica, dok je inicijativu Slovenije za sastankom ministara unutarnjih poslova u Ljubljani, na kojem je predviđeno sudjelovanje manjeg broja država, ocijenio neprihvatljivom.

Slovenska kontrola zračnog prostora objavila je jučer da je na zahtjev slovenske policije zabranila korištenje zračnog prostora na području prijelaza Rigonce, Obrežja i Zavrča osim za zrakoplove slovenske policije i vojske, kao i u slučaju spašavanja i medicinskih letova.  

Zabrana se odnosi na prostor do 850 metara visine, do 30. studenoga. Ovu odluku u slovenskoj su policiji obrazložili sigurnošću policijskih i vojnih letjelica nad područjima na kojima se nalaze migranti.

Iako Slovenija na svoju granicu s Hrvatskom planira postaviti ogradu od opasne žilet-žice u dužini od čak 80 kilometara, slovenskim čelnicima nije se dopala namjera Austrije da na svoju granicu sa Slovenijom postave 25 kilometara dugačku ogradu.

Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner,  velika zagovornica »orbanovskog« modela rješavanja izbjegličke krize, otkrila je jučer kako je Austrija upravo na molbu Slovenije zasad odustala od izgradnje 25-kilometarske ograde, odlučivši izgraditi ogradu dugu »samo« četiri kilometra, kod prijelaza Šentilj, u svrhu »bolje kontrole« tog graničnog prijelaza, koji je i glavna izbjeglička ulazna točka u Austriju.  No Austrija će nastaviti pripreme za podizanje duže ograde, koju može izgraditi u kratkom roku, u slučaju da slovenska ograda na granici s Hrvatskom ne bude djelovala i ako se izbjeglički val ne smanji.

Podijeljena javnost

Zanimljivo je da Austrija planira postaviti dvije vrste ograde. Prva će biti »obična« ograda od pletene žice, na kojoj neće biti bodljikave žice, i koja bi trebala poštedjeti ozljeda one koji je budu pokušali prijeći. No, ograda od bodljikave žice dočekat će ih ubrzo nakon što prijeđu običnu žicu, koja bi ih tako trebala odvratiti od »ilegalnog« prelaska.

Iako slovensko javno mnijenje većinom podržava žičanu ogradu na granici s Hrvatskom, kojoj su se dosad usprotivile samo neke nevladine organizacije i neki novinari i komentatori, žicu na granici jučer je  kritiziralo i četvero slovenskih pjesnika i pisaca, koji su postavljanje ograde jučer nazvali »sramotnim« i »nehumanim«.

»Nećemo ogradu sa žiletima«, poručila je svestrana pjesnikinja i umjetnica Svetlana Makarovič, koja je zbog odluke o ogradi aktualnog premijera Mira Cerara usporedila s nekadašnjim premijerom Janezom Janšom, koji je svojedobno, kako je kazala, zatvorio granicu za bjegunce iz BiH. »Bez obzira tko je na vlasti, Slovenija je – bodljikava žica i ograda«, poručuje Makarovič.

Njezin kolega pjesnik Boris A. Novak svoje je sunarodnjake upozorio da će ih i za 50 godina suditi po ogradi na slovenskoj granici, koja će biti »naše lice«, podsjetivši i na nehuman odnos prema izbjeglicama na početku devedesetih i na odnos prema izbrisanima, koji je nazvao »najvećom slovenskom sramotom«.

Njih četvero – a tu su još glumica i pjesnikinja Draga Potočnjak i pisac Dušan Šarotar – jučerašnjom konferencijom za novinare žele potaknuti širi apel protiv bodljikave žice na granici, a potporu su zasad dobili od još nekoliko autora. Šarotar upozorava da je već danas potrebno senzibilizirati javnost u vezi s ovim problemom, »dok još nije potekla krv«, i prekinuti »bodljikavu žicu šutnje u koju smo se okovali«.