Živi zid, politička stranka proizišla iz aktivističkog rada na sprječavanju deložacija, do prije nekoliko mjeseci figurirao je kao treća politička snaga u Hrvatskoj. Danas su njihovi rezultati, prema rezultatima anketa, nešto slabiji, ali u Živom zidu zbog toga ne očajavaju. Anketama ne vjeruju, a očekuju deset do petnaest mandata u Saboru. S Ivanom Viliborom Sinčićem, jednim od supredsjednika Živog zida, razgovarali smo o tome što njegova stranka nudi građanima. Razgovor se odvijao na adresi Črnomerec 105, u zgradi koja je pod ovrhom banke.

Kad smo dolazili tu razmišljali smo o tome kako Živi zid ima najviše prostora za svoje stožere, jer mnogi koji su pod pritiskom banaka spremni su vam izići ususret. Pretpostavljam da je i ova zgrada u kojoj se nalazimo pod teretom banke. 

– Apsolutno, tu smo već dvije godine. Ovdje je 18 stanova od kojih u 14 imamo ljude koje smo uselili preko natječaja. Na Facebooku smo pitali kome treba smještaj, ljudi su se javili i tu sada žive. Oni su danas redom naši članovi i aktivisti. Jedan od stanova koji je ostao prazan iskoristili smo, evo, kao operativni stožer.

Proširene teme

Na parlamentarne izbore izlazite s istim porukama s kojima ste izišli na predsjedničke izbore . Govoreći o povratu opljačkanog novca, dijelili ste mjenicu na pet tisuća eura, obaćavajući da će je svaki građanin, dođete li na vlast, moći naplatiti. Odakle taj novac, mislite li stvarno da će ta mjenica nešto vrijediti?

– Da, teme i ciljeve koje smo predstavili prije predsjedničkih izbora prenijeli smo i na ove izbore pa ih još malo i proširili. Stavili smo fokus i na reformu pravosuđa, dio koje jest i promjena kadra u DORH-u, Državnom odvjetništvu i sudovima, preko Državnoga sudbenoga vijeća, zato što su se ti kadrovi pokazali neučinkovitim da obrade i one prijave koje su dobili za vrijeme pretvorbe i privatizacije. Izdali smo tu obveznicu u vrijednosti pet tisuća eura, a to je simboličan prikaz koliko bi na svakog hrvatskog čovjeka otpalo ukoliko bi se uzela u obzir opljačkana imovina. Čak i ako ne dobijemo vlast mi ćemo se boriti da se taj novac vrati. Proces smo već pokrenuli: Pokret otpora je prijavio neke račune Slavka Linića talijanskoj financijskoj policiji u Trstu. Mi ćemo sve učiniti da detektiramo i druge račune. Novac postoji, to nije tajna, to pokazuju izvješća CIA-e i procjene drugih agencija. Treba samo politička volja da se pokrene Sigurnosno-obavještajna agencija i Ured za sprječavanje pranja novca, kako bi se taj novac locirao i vratio u Hrvatsku. 

Neprecizne ankete

Kad govorite o monetarnoj reformi, svi vaše ideje smatraju neodrživim,  upozoravaju da bi provedba vašeg programa trajno naštetila Hrvatskoj. Kako odgovarate na takve primjedbe?

– To apsolutno nije točno. Jedan od pet ciljeva koje smo istaknuli u kampanji jeste i monetarna reforma. Mi želimo promijeniti način rada Hrvatske narodne banke, želimo da HNB više ne sudjeluje u stvaranju sve većeg javnog duga, da ne uništava hrvatsku proizvodnju. Želimo da se smanji eskontna stopa, a posljedično da se smanje i kamatne stope banaka  maksimalnih dvanaest posto na dva, tri posto. Smanjili bismo cijenu novca, a paralelno s tim ukinuli i valutnu klauzulu. Hrvatski financijski sustav je izokrenut, financira se potrošnja, a ne proizvodnja.

Zagovarate i tiskanje novca u Hrvatskoj?

– Privatne poslovne banke tiskaju novac svaki dan, samo što to ne rade u papirnatom obliku, nego u elektroničkom obliku. Jedna od glavnih teza neoliberalnog modela jest da se privatizira pravljenje novca. Država je ovisna o privatnim bankarima, ne može financirati projekte, ne može financirati mirovinski fond, ako neće privatne banke moliti za novac. Nalazimo se u sustavu u kojem su banke iznad države i u kojemu ne vlada narod, nego vladaju banke. Narod može izabrati svog predstavnika, ali on neće moći ništa što mu banke ne dozvole. Želimo vratiti moć stvaranja novca u ruke naroda.

Nekoliko mjeseci prije izbora Živi zid je u anketama dobivao bitno veću podršku birača nego danas. Vjerujete li tim anketama i možete li prognozirati svoj rezultat  na izborima?

– Anketama nikad nismo mnogo vjerovali. Njih naručuju stranke, a ankete su telefonske, dakle prilično neprecizne, a uostalom one se i friziraju nakon dobivenih rezultata. Mi smo napravili svoje ankete, na uzorcima od 400 ispitanika u raznim dijelovima Hrvatske. Pomogao nam je profesor Dizdar s Kineziološkog fakulteta, koji se bavi sportskom statistikom i koji poznaje tu problematiku. Dobili smo od 15 do 25 posto, ali nakon što se uzmu činjenice da veliki broj mladih ljudi ne izlazi na izbore i nakon što se u obzir uzme postupak ponderiranja, mi smo dobili rezultat od deset do petnaest zastupnika.

Koliko ćete u kampanji potrošiti novca i iz kojih izvora vam stiže novac?

– U zadnjoj kampanji smo potrošili 25 tisuća kuna, uz donaciju letaka vrijednu nekih 70 tisuća kuna. U ovoj kampanji ćemo potrošiti oko 200 tisuća kuna. Dio novca je od povrata novca iz predsjedničke kampanje, a dio su donacije građana. Financiramo kampanju kao i prije, samo u većem opsegu, u većem iznosu, jer smo narasli deset do petnaest puta u članstvu.

Koliko imate članova?

– Zadnji put kad sam gledao registar bilo je preko dvanaest tisuća članova. 

Koga smatrate najvećim konkurentom za poziciju treće političke snage?

– Mi definitivno jesmo treća politička snaga u zemlji, i po broju članova i po broju ljudi koji nas prate na Facebooku, po našim aktivistima i po kontinuitetu našeg rada. Mi radimo već četiri godine, a najitenzivnije od kraja predsjedničke kampanje do danas. Prednost koju je imao ORaH se ispuhala, jer oni nemaju infrastrukturu, niz članova im je otišao. Sad se pojavljuje Most, ali oni su izgubili legitimitet kao treća opcija kad su prihvatili Dragu Prgometa, bivšeg zamjenika predsjednika HDZ-a.

Ukoliko formiranje Vlade bude ovisilo o Živom zidu što bi to značilo? Ponavljanje izbora?

– Više puta sam rekao da ni pod kojim uvjetima nećemo koalirati s HDZ-om, SDP-om i svim onima koji su proizišli iz ovih stranaka ili nastali spajanjem određenih opcija. Idemo sami, jer nemamo s kime raditi. Stvorili smo suradnju s Akcijom mladih u devetoj izbornoj jedinici. Od svih ljudi koji su nam se javili, jedino njih smo prepoznali kao iskrene i poštene i čast nam je raditi s njima u Zadru. 

Konstruktivna oporba

Kako zamišljate Živi zid u oporbi? Možete li biti konstruktivna oporba, s obzirom na to da se suprotstavljate svemu što zagovaraju takozvane velike stranke?

– Mi uvijek idemo na pobjedu, ali to nije najizgledniji scenarij. Ako završimo u oporbi bit ćemo izrazito konstruktivna oporba. Više puta sam rekao, mi ćemo na poziv građana izlaziti na teren i vidjeti kakve probleme imaju, pomagati im u rješavanju tih problema. Bavit ćemo se i dalje aktivističkim poslom, i dalje ćemo sabotirati deložacije, ići ćemo kao svjedoci na sud, predlagat ćemo zakone i držati govore. Ono što se nikako ne smije dogoditi je da bilo tko od članova ugrozi našu ideju, da počne trgovati ili nešto u tom smislu. Imamo povjerenje u svoje ljude. Mi imamo mnogo materijala kojima možemo prokazati HDZ i SDP, govorit ćemo o tome u Saboru, objavljivati taj materijal na svojim stranicama, pokrenut ćemo kampanju demontaže SDP-a i HDZ-a. Pokazat ćemo što su i kako radili. Sve što su htjeli da se zaboravi mi ćemo opet izvući na vidjelo. Pokazat ćemo kako doista moraju raditi narodni zastupnici.  

Živi zid je dosta neodređen kad su u pitanju svjetonazorska pitanja. Kao jedno od svjetonazorskih pitanja u zadnje vrijeme je nametnut problem izbjeglica. Kakav je vaš stav o tome?

– Mi prije svega želimo djelovati na uzrok. Mi smo za mir, protiv intervencije i NATO saveza i toga što je Hrvatska naoružavala i ISIL i Al Kaidu u borbi protiv Asadovog režima. Mi smo saučesnici u uništavanju domova i gospodarstava tih ljudi u Siriji. Oni sad dolaze, njih Hrvatska ne zanima, žele samo proći. Tko traži azil, a tražilo ga je samo deset ljudi, treba proći zakonsku proceduru, ostale treba propustiti dalje i pomoći im. Za trajniji smještaj kapaciteta nemamo. Vlada nije dobro postupila, izbjeglice je trebalo popisati i kontrolirati i vidjeti tko je izbjeglica, tko je ekonomski migrant, a tko je terorist. Islamska država, naime, priznala je da je poslala i val terorista, koji se nalaze među izbjeglicama. Trebalo je skupiti više informacija dok su bili na našim granicama.