Snimio Silvano JEŽINA / NL arhiva
Realno je da će do kraja godine ukupan promet biti veći od 10 milijuna tona, što nismo imali niz godina, ističe ravnatelj Lučke uprave Vlado Mezak
RIJEKA Promet riječke luke povećan je za 19 posto u prvih devet mjeseci ove godine te je po svim vrstama tereta, u što je uključen generalni, rasuti, tekući teret, drvo i kontejnerski promet, pretovareno ukupno 7.925.409 tona.
Uvjerljivo najbolje rezultate, koji su najviše pridonijeli ukupnom rastu riječke luke, ostvario je JANAF u luci Omišalj za tekuće terete, gdje je zabilježen promet od 4.789.205 tona, što je čak 28 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine.
Ukoliko se uzme u obzir udio pojedinih koncesionara u prometu, očito je da upravo JANAF trenutno nosi oko 60 posto tereta riječke luke, kao i da se posljednjih godina taj trend postupno povećava.
Zatim slijede rasuti tereti, gdje je ostvareno 1,17 milijuna tona (povećanje 17 posto), a tek na trećem mjestu dolazi kontejnerski promet na Brajdici sa 1,097 milijuna tona, odnosno 120.535 TEU-a. Promet na jedinom kontejnerskom terminalu riječke luke porastao je za 6,4 posto.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Vlado Mezak naglašava da je zadovoljan ostvarenim rezultatima, iako je evidentno da je kontejnerski promet rastao manje od predviđenog.
– Sasvim je realno da će do kraja ove godine ukupan promet riječke luke biti veći od 10 milijuna tona, što nismo imali niz godina. Mnogo detalja na tržištu utječe na promet, kod tekućeg tereta se to najviše odnosi na postojeće cijene na tržištu. Luka Rijeka d.d. se dobro nosi na tržištu rasutih tereta unatoč dosta teškoj situaciji, a kontejneri na Brajdici bilježe nešto manji trend rasta od projiciranog.
Okolnosti na tržištu
Na kontejnerskom terminalu predstoje radovi na modernizaciji željezničkog kolodvora, a nadamo se do kraja ove godine instalirati redovni blok vlak prema Budimpešti kako bi se ostvario dodatni rast prometa.
– Ovo je rezultat objektivnih okolnosti na tržištu, gdje imamo manju razmjenu roba između Dalekog istoka i Europe. Posebice se to odnosi na pad izvoza iz Kine, gdje je gospodarstvo u recesiji i bilježi manje stope rasta. Posljedice se osjećaju u cijeloj Europi, evidentni su manji trendovi rasta prometa ili imamo negativne trendove u kontejnerskom prometu, naročito kad je riječ o lukama sjeverne Europe. I dalje imamo problem nedovoljno efikasne željeznice, gdje je tržište formalno liberalizirano, ali i dalje nemamo niti jednog željezničkog operatera koji održava redovnu vezu između Rijeke i središnje Europe. Intenzivno radimo na tome te nastojimo dogovoriti i realizirati redovne linije s privatnim operaterima i HŽ Cargom, kazao je Acinger.
Manji broj kontejnera
Zanimljive su i ostvarene brojke u kontejnerskom prometu luka sjevernog Jadrana, gdje su trendovi dosta različiti. Na prvom mjestu i dalje ostaje Kopar sa 590.296 TEU-a, što je 15,7 posto više nego prošle godine. Trst bilježi negativan trend i promet od 344.930 TEU-a, koji je za 3,8 posto manji.
Rijeka se smjestila između ove dvije luke sa stopom rasta od 6,4 posto, ali je i dalje broj kontejnera u Rijeci gotovo pet puta manji nego u Kopru, odnosno gotovo tri puta manji nego u Trstu.
