Foto Reuters
U Vladi su uvjereni da ih je Grabar-Kitarović trebala izvijestiti da će se susresti s Orbanom, jer »predsjednica i Vlada po Ustavu moraju usklađivati vanjsku politiku«
ZAGREB U Hrvatskoj trenutačno, osim službene vanjske politike koju vodi Vlada Zorana Milanovića, postoje naznake još dviju vanjskih politika. Jednu, u skladu sa svojim skromnim ustavnim ovlastima, pokušava kreirati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a kako se približavaju parlamentarni izbori i HDZ se sve više nastoji nametnuti na međunarodnoj sceni. Pritom je zanimljivo da predsjednica i njezina bivša stranka ne dijele uvijek vanjskopolitičke stavove. Prošli tjedan je, primjerice, Grabar-Kitarović oštro optužila njemačku kancelarku da je svojim pristupom izbjegličkoj krizi prouzročila kaos u Europi, a HDZ-ov međunarodni tajnik Miro Kovač je, pak, u jučerašnjem broju visokotiražnog njemačkog tabloida »Bild« tvrdio da su odnosi dvije države pogoršani i da je za to kriva Vlada, koja je »hladna i otuđena« prema Berlinu.
Susreti u New Yorku
U Banskim dvorima nisu željeli komentirati Kovačeve navode, ističući da im to »ne pada napamet, jer on nije vrijedan toga«. Čini se da u Vladi procjenjuju da nije relavatno što Kovač govori, pa makar ga se u medijima povremeno predstavlja kao budućeg ministra vanjskih poslova, ako na izborima dođe do smjene vlasti.
»Ljudi u našim dvjema zemljama imaju simpatiju jedni za druge, ali sadašnjoj SDP-ovoj vladi u Hrvatskoj nedvojbeno nedostaje potrebni senzibilitet za hrvatsko-njemačko prijateljstvo i za čestitu europsku politiku. To želimo i hoćemo promijeniti nakon izbora u studenom. Hrvatska mora biti partner u EU u kojega se može pouzdati, mora napokon pokazati odgovornost i djelotvornost upravo u srednjoj i jugoistočnoj Europi«, izjavio je Kovač za »Bild«. Nije objašnjavao u čemu se točno očituje zahlađenje hrvatske Vlade prema Njemačkoj.
Na marginama Opće skupštine UN-a Kolinda Grabar-Kitarović srela se sa 150 državnika
Ponešto drukčije u Vladi doživljavaju predsjednicu Republike. Kolinda Grabar-Kitarović ovih se dana u New Yorku, gdje sudjeluje u radu Opće skupštine UN-a, prema vlastitom priznanju susrela sa 150 državnika, među kojima s američkim predsjednikom Barackom Obamom čak četiri puta. No, najviše pozornosti izazvali su njezini razgovori s visokim predstavnicima dvije države s kojima je Hrvatska sada u sporu zbog izbjeglica, predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. U Vladi su uvjereni da ih je Kolinda Grabar-Kitarović trebala izvijestiti da će se susresti s Orbanom, koji, za razliku od Nikolića čija je pozicija u Srbiji ceremonijalnog karaktera, upravlja Mađarskom. Vladin dužnosnik s kojim smo razgovarali upozorava da je predsjednica Republike iz New Yorka telefonski nazvala premijera Milanovića da bi s njim pričala o datumu parlamentarnih izbora, »što uopće nije bila nikakva njezina obveza«, a da mu tom prilikom nije rekla da u planu ima sastanak s Orbanom. »Predsjednica i Vlada po Ustavu moraju usklađivati vanjsku politiku«, naglašavaju u Vladi.
Ide u Budimpeštu
Iz Ureda predsjednice priopćili su da je ona s Orbanom »razgovarala o migrantskoj krizi i pogledima na njezino rješenje«. U intervjuu za HRT, predsjednica je neposredno prije sastanka s mađarskim premijerom izjavila da »bez obzira što mi mislili o potezima jedne ili druge države, kad je riječ o rješavanje migrantske krize mi moramo surađivati«. »Mađarska nam je susjedna država i podupirali su nas u najtežim vremenima. Puno je izbjeglica iz Slavonije i Baranje otišlo u Mađarsku devedesetih godina, Mađarska ih je primila kao svoje. Puno nam je pomogla i u procesu pristupanja EU i NATO. Jednostavno smo orijentirani jedni na druge i moramo probleme i bilo kakva pitanja rješavati u duhu dobrosusjedstva i međusobnog poštovanja. Zbog toga želim razgovarati s Orbanom o tome kako zajednički rješavati migrantsku krizu«, konstatirala je Kolinda Grabar-Kitarović, koja idući tjedan putuje u Budimpeštu u posjet mađarskom predsjedniku Janosu Aderu.
