Uspješni gospodarstvenici poručuju

Izvoznicima slabija kuna – ide na ruku

Aneli Dragojević Mijatović

Foto V. Karuza

Foto V. Karuza

»Lenac« ima obveze u kunama, a prihode većinom u eurima, pa mu pogoduje jačanje eura, kao i Navis Consultu, jer za izvezene usluge dobiju više kuna. JGL je trenutno više fokusiran na tečaj rublje



RIJEKA Dok dužnicima s kreditima uz klauzulu u eurima, naravno, ne odgovara jačanje eura, kao ni bankarima od kojih su neki ovaj tjedan otvoreno prozvali HNB da reagira, izvoznicima itekako odgovara slabljenje kune prema euru. Rast izvoza bitno je pridonio najnovijem rastu BDP-a, te je konačno prepoznat kao njegova ključna stavka.  


U riječkom »Viktoru Lencu« ostvaruju većinu prihoda u eurima, pa im odgovara jači euro, jer za izvezene usluge dobiju više kuna u protuvrijednosti. Sandra Uzelac, članica Uprave »Lenca« zadužena za financije, tumači da im zaista pogoduje nešto viši tečaj jer im je većina troškova izražena u domaćoj valuti, dakle, nije ovisna o tečaju, a prihodi su u stranoj, pa stoga ostvaruju veći prihod po osnovi tečaja. 


Slabi potrošačka moć


– Budući da je u »Lencu« na remontu bio američki zapovjedni brod, za koji je posao dogovoren u američkim dolarima, znatno nam je narastao udio prihoda i u toj valuti, no i tu smo u plusu – dolar jača u odnosu na euro, a onda posredno i prema kuni, pa kod konverzije opet ostvarujemo veće kunske prihode, tumači Uzelac. No, dodaje, treba sagledati i širu sliku: ako slabljenje kune možda smanjuje potrošačku moć naših radnika jer možda imaju kredite uz klauzulu u eurima, domaće bi državne financije po toj osnovi mogle zaraditi manje, pa eventualno povećati i poreznu presiju, što se onda dugoročno može negativno reflektirati na sve poslovne subjekte, ističe Uzelac. Riječka tvrtka Navis Consult preko 90 posto svojih prihoda od inženjerskih usluga projektiranja i konstruiranja u brodogradnji ostvaruje na inozemnom tržištu, što znači da konkurentnost svojih usluga temelji prije svega na specifičnim znanjima te stručnosti svojih kadrova. Međutim, ističu u Navisu, kretanje tečaja valuta pokazalo se izuzetno važnim za financijski rezultat pogotovo u uvjetima vezivanja ugovora za norvešku krunu koja je u zadnje vrijeme znatno oslabila prema kuni (preko 15 posto) čime Norveška potiče izvoznu konkurentnost u uvjetima pada cijene nafte. Stoga većinu svojih ugovora u Navisu vežu uz euro, kao prilično stabilnu valutu, te su oscilacije neznatne. U Navisu smatraju da tvrtke koje imaju konkurentu produktivnost i kvalitetu mogu dobro poslovati i u uvjetima stabilnog tečaja kune, ali bi svako slabljenje kune dodatno pomoglo poboljšanju konkurentnosti i uspjehu na tržištu. Bilo kakve intervencije od strane Hrvatske narodne banke u smislu očuvanja tečaja kune od slabljenja prema drugim valutama neće dodatno pomoći izvoznicima da poboljšaju svoju konkurentnost, a eventualno jačanje kune bi išlo direktno na štetu izvoznicima, zaključuju u Navisu.  

Učinci tečaja


I uspješnoj riječkoj izvoznoj tvrtki Jadran Galenski laboratorij načelno odgovara slabljenje kune, no trenutno su više fokusirani na tečaj rublje prema euru.– Što se tiče kretanja tečaja kuna/euro, JGL-u, kao i svim tvrtkama koje u strukturi prodaje imaju veliki udio izvoza, načelno odgovara slabija kuna, odnosno viši tečaj. No, trenutni rast tečaja eura nema značajan efekt na poslovanje tvrtke, naša je pozornost više usmjerena na kretanje tečaja rublja/euro, s obzirom da JGL značajan udio u prihodima ostvaruje u Rusiji i zemljama Regije CIS, tumači Ivan Jurišić, direktor financija JGL-a. Ističe da tvrtka trenutno hedgira (štiti) cjelokupnu izloženost ruskoj rublji te ne očekuje negativne efekte od promjene tečaja povrh samih troškova zaštite koji su prilično visoki zbog trenutnog kamatnog diferencijala između eura i rublje. »U perspektivi prihoda, većina slabljenja rublje je prenesena u višu cijenu proizvoda (u lokalnoj valuti) te je time sačuvana profitabilnost i zadržan trend rasta prodaje«, kaže Jurišić. 




Treba napomenuti da je, što se tiče tečaja euro/rublja, od 2012. naovamo razlika maksimalnog i minimalnog tečaja oko 125 posto.