Tečaj euro/kuna je porastao s razina od 7,57 na trenutačnih 7,64 / Foto REUTERS
Slabiji tečaj kune u odnosu na euro povećava rate eurskih kredita. Iz PBZ-a pozvali HNB da intervenira i otpusti rezerve kako situacija ne bi eskalirala
RIJEKA Kuna je na tečajnici HNB-a i jučer oslabila u odnosu na većinu važnijih inozemnih valuta, pri čemu je u odnosu na euro oslabila za najvećih 0,28 posto pa srednji tečaj iznosi 7,633979 kuna. Kuna permanentno slabi od kada je izglasana konverzija kredita u švicarskim francima u eure, a tumači se to pojačanom potražnjom za devizama kojom se banke pripremaju za predstojeću konverziju. Slabiji tečaj kune u odnosu na euro povećava rate kredita odobrenih uz klauzulu u eurima. HNB je upozorio da će ovaj model konverzije izazvati slabljenje kune, a onda, posljedično i pad deviznih rezervi, budući da se pretpostavlja da će morati intervenirati.
Nesigurnost
U HNB-u jučer nisu imali komentara na poruke iz Privredne banke Zagreb čiji su analitičari u ovotjednim analizama središnju banku otvoreno pozvali da intervenira na deviznom tržištu.
Kada je Ministarstvo financija krajem kolovoza objavilo namjeru primjene novog zakonskog rješenja kojim bi se omogućilo klijentima banaka koji su zaduženi u CHF valutnoj klauzuli konverzija u EUR valutnu klauzulu i to po povijesnim tečajevima na dan kada su krediti realizirani, domaće financijsko tržište reagiralo je na očekivani način. Budući da se konverzija radi po povijesnim tečajevima, a banke gubitke knjiže u kunama uz istovremeno smanjenje devizne aktive, banke moraju supstituirati kupnjom devizne aktive u odnosu na kunsku. Stoga su financijske institucije odmah bile svjesne da će za projicirane gubitke morati u istom tom iznosu kupiti devize na deviznom tržištu i to iz ograničene kunske likvidnosti.
– U ovoj trenutačnoj nesigurnosti i volatilnosti na financijskim tržištima uloga HNB je ogromna jer je jedini način da ova situacija ne eskalira da, uz otpuštanje nekih oblika obveznih rezervi, HNB intervenira prodajom deviza na deviznom tržištu i to u dostatnom iznosu za pokrivanje deviznih pozicija banka koje su nastale primjenom izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, apeliraju analitičari PBZ-a. Dodaju da je prema tečajnici HNB-a kraj tjedna zaključio na 7,6126 kuna za euro, tj. 0,3 posto više na tjednoj razini; dok je tržišni tečaj tjedan zaključio na 7,6385. Nastavljen je, navode, i rast kamatnih stopa te je prekonoćni Zibor tjedan zaključio na 2,30 posto (nasuprot 2,05 posto), a jednomjesečni i tromjesečni na 2,47 posto (nasuprot 2,06 posto), odnosno 2,54 posto (nasuprot 2,04 posto tjedan dana ranije).
Logičan način
Tako su kamatne stope dosegnule najviše razine u posljednjih 27 mjeseci, dok kretanja na deviznom tržištu podsjećaju na početak veljače odnosno fiksiranja tečaja franka na 6,39 kn, kažu.
S obzirom da se tečaj popeo na 7,63 kuna za euro, dok je na deviznom tržištu i viši, te da su skočile kamate na Tržištu novca, Hrvatska narodna banka najavila je razne oblike intervencije – za sutra je najavljena obratna repo aukcija, a uz nju, poručili su iz HNB-a, dokinut će se Odluka o upisu obveznih blagajničkih zapisa HNB-a, s očekivanim učinkom od oko 3,4 milijarde kuna. To znači da će se bankama osloboditi dodatna kunska likvidnost u tom iznosu.
– Hrvatska narodna banka će u cilju održavanja stabilnosti tečaja i zadovoljavajuće kunske likvidnosti pratiti što se zbiva na tržištu, te će ovisno o potrebi i procjeni intervenirati na deviznom tržištu prodajom deviza, a također će koristiti postojeće instrumente monetarne politike kao što su repo operacije, poručili su iz HNB-a. Po potrebi će, kažu, razmotriti poduzimanje i drugih mjera
– Tržište je reagiralo na logičan način, i to s posljedicom porasta tečaja euro/kuna s razina od 7,57 na trenutačnih 7,64; kamatne stope na novčanom tržištu su porasle na preko 4 posto u trgovanju sa depozitima, a u trgovanju sa SWAP ugovorima (plasiranju kuna uz istovremeni kolateral u devizama) i preko 5 posto dok je ZIBOR dosegnuo već spomenute razine od 2,5 posto. Osnovni je problem što vlada pogrešna percepcija o tzv. velikoj kunskoj likvidnosti na nivou sustava od 5 do 6 milijardi, što je činjenica, ali problem je njena neravnomjerna raspoređenost između banaka tako da neki sudionici moraju uz dosta velike napore i troškove zadovoljavati svoje regulatorne zahtjeve vezane uz likvidnost, tvrde u PBZ-u.
