NEW YORK  Američki i ruski predsjednik Barack Obama i Vladimir Putin u ponedjeljak su se suglasili da će njihovi vojni dužnosnici razgovarati o tome kako izbjeći sukob oko potencijalne operacije u Siriji gdje Moskva isključuje kopnene akcije, ali ne i zračne udare, no razilaze se oko uloge sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Prvi sastanak Putina i Obame nakon dvije godine, održan na rubu godišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, trajao je 90 minuta od kojih je polovica bila posvećena Ukrajini, a polovica Siriji, prenosi Reuters pozivajući se na neimenovanog američkog dužnosnika.

»O tome razmišljamo. Ne isključujemo ništa. No ako moramo djelovati bit će to jedino uz potpuno poštivanje propisa međunarodnog prava«, ali nema govora o »kopnenim operacijama, o sudjelovanju ruskih vojnika u tome«, prenosi francuska agencija AFP.

Obama i Putin ranije u ponedjeljak su se na forumu u sjedištu UN-a razišli u pitanju uloge sirijskog predsjednika al-Asada, a pomaka nije bilo ni nakon bilateralnih razgovora.

Putin je rekao da ima najveće poštovanje za svog američkog i francuskog kolegu, ali da oni nisu sirijski državljani i o sudbini Asada treba odlučiti sirijski narod, a ne Obama ili francuski predsjednik Francois Hollande.

Obama je pak rekao Putinu da nema puta u stabilnost Sirije dok je Asad na vlasti.

Prema riječima američkog dužnosnika Putinove nakane u Siriji su jasne: pobijediti Islamsku državu i podržati Asada.

U izlaganjima za govornicom u sklopu zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda u ponedjeljak ujutro, Obama i Putin iznijeli su različita stajališta o ratu u Siriji koji traje već četiri i po godine i odnio je više od 240.000 života.

Ruski predsjednik, koji je pozvao na osnutak široke antiterorističke koalicije protiv džihadista IS-a, rekao je da je nužno u tom ratu osloniti se na predsjednika Sirije Bašara al-Asada.

Obama je osudio logiku podupiranja »tiranina« koji masakrira nedužnu djecu uz izgovor da bi bez njega stanje »bilo još gore«.

U dijelu razgovora o Ukrajini Obama je ponovio američku potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu te zemlje i ocijenio da SAD vidi mogućnosti za napredak u mirovnim sporazumima iz Minska.

No izrazio je zabrinutost provedbom tih sporazuma te planovima proruskih separatista da održe »nezakonite« lokalne izbore.

Odnosi Rusije i SAD pali su na najnižu razinu od Hladnog rata nakon ruskog pripojenja poluotoka Krima 2014. i potpore proruskim separatistima s istoka Ukrajine.