Potpredsjednik Vlade o zbrinjavanju migranata

Grčić: Trošak izbjeglica pokrivamo iz robnih rezervi

Hina

Foto D. JELINEK

Foto D. JELINEK

"Na mjestima gdje se pruža zdravstvena zaštita osigurani su lijekovi i druge medicinske potrepštine te nijednom nije uskraćena zdravstvena zaštita onima kojima je bila potrebna. Od prvog dana krize pruženo je 3.400 usluga, od čega 60 hospitalizacija. Svima možemo na vrijeme pružiti zdravstvenu zaštitu", poručio je Varga



ZAGREB/SISAK – Potpredsjednik Vlade Branko Grćić izjavio je u utorak da nema precizne podatke o troškovima zbrinjavanja izbjeglica, istaknuvši da se oni uglavnom pokrivaju iz robnih rezervi gdje zasad ima dovoljno materijala i novaca.


“Zasad vlastitim snagama podupiremo te ljude i tako ćemo nastaviti. Izbjeglice zasad samo prolaze kroz Hrvatsku. Hrvatska ima određenu kvotu broja izbjeglica koju bi eventualno trebala trajnije zbrinuti. Ukoliko se to dogodi tražit ćemo odgovarajuće izvore financiranja koje je obećala Europska komisija”, kazao je Grčić nakon predstavljanja budućih projekata koji će se financirati iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020.


Grčić je dodao da će se u idućim danima također razgovarati s lokalnim upravama o refundiranju troškova zbrinjavanja izbjeglica.


Varga: Migrantima pruženo 3.400 zdravstvenih usluga




 Od prvog dana izbjegličke krize pruženo je 3.400 zdravstvenih usluga prema migrantima, od čega 60 hospitalizacija, izjavio je utorak ministar zdravlja Siniša Varga u Sisku, gdje je otvorio javni natječaj za izvođače radova na izgradnji novog, središnjeg paviljona Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić.


Varga je rekao kako je za pomoć izbjeglicama trenutno angažirano 40 timova hitne medicinske pomoći te veći broj liječnika opće medicine, među kojima i zaposlenici domova zdravlja i koncesionari.


“Na mjestima gdje se pruža zdravstvena zaštita osigurani su lijekovi i druge medicinske potrepštine te nijednom nije uskraćena zdravstvena zaštita onima kojima je bila potrebna. Od prvog dana krize pruženo je 3.400 usluga, od čega 60 hospitalizacija. Svima možemo na vrijeme pružiti zdravstvenu zaštitu”, poručio je Varga.


Istaknuo je da su zdravstveni problemi, budući da se uglavnom radi o mlađoj populaciji, najčešće povezani sa stresom, umorom, posjekotinama i uganućima. Zdravstvenim djelatnicima, dodao je, pritom je primarna briga zadržati kontinuitet pružanja usluga hrvatskim građanima. “Sve funkcionira tako da migrantska kriza ne ugrožava zdravstvenu zaštitu naših građana”, rekao je Varga.


Opačić i Miljenić: Dok se Srbija ponaša nekorektno Bajakovo će ostati zatvoreno


Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić ocijenili su u utorak da je Hrvatska prihvaćala i zbrinjavala izbjeglice, da će to činiti i dalje, ali da će granica na Bajakovu ostati zatvorena za jedan dio prometa dok Srbija ne počne usmjeravati izbjeglice i na dva prijelaza s Mađarskom.


“Zatvorili smo za promet jedan dio granice prema Srbiji jer im želimo poslati poruku da se ne mogu ponašati nekorektno. Izbjeglice mogu direktno slati preko dva granična prijelaza s Mađarskom i ne trebaju ih slati samo prema Hrvatskoj”, odgovorila je Opačić na novinarsko pitanje potvrdivši da je zatvaranje granice zapravo jedan oblik pritiska na Srbiju da se korektnije ponaša i dio izbjeglica usmjerava prema Mađarskoj, a ne samo prema Hrvatskoj.


Nije željela komentirati srpske najave o kontramjerama ponovivši “da do sada nisu pokazali odgovornost”.


“Stisli su redove s Orbanom, a meni je drago da se Hrvatska našla u krugu drugih civiliziranih zemalja koje hoće pomoći izbjeglicama i na naporima njemačke kancelarke Angele Merkel”, ustvrdila je.


“Zbrinuli smo izbjeglice i zbrinut ćemo one koji sada dolaze za razliku od onih koji su gradili zidove i podizali žicu, samo očekujem da uvedu i pse kao što smo viđali nekih davnih godina”, rekla je Opačić.


Na pitanje slaže li se s izjavom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović “da je Merkel nedavno pozivala izbjeglice da dođu u Njemačku, a ovih dana povukla ručnu kočnicu i rekla da Njemačka ne može primiti sve te ekonomske migrante (…) napravila kaos na cesti i taj kaos sada treba riješiti”, Opačić je odgovorila da se ne slaže i da činjenice govore drugačije.


“Kancelarka Merkel je pokazala veliku odgovornost, zbrinula je veliki broj izbjeglica i još ih zbrinjava. Neke druge zemlje u Europi su napravile kaos, prvenstveno Grčka koja je propustila izbjeglice iz Turske”, odgovorila je Opačić.


Dodala je da je pitanje izbjeglica zajedničko svima u EU te da se nada da će se u utorak na vijeću ministara unutarnjih poslova i u srijedu na sastanku premijera zemalja EU-a veliki broj problema riješiti.


Ministar pravosuđa Orsat Miljenić također je rekao da Srbija sve izbjeglice usmjerava prema Hrvatskoj i da je zato Bajakovo zatvoreno.


“Ako jedna zemlja sve izbjeglice šalje isključivo na jedan prijelaz, a otvoreni su i drugi, očekuje se da ih se ravnomjerno raspodjeli. Dok se Srbija tako ponaša mi ne možemo zbog vlastitog interesa i sigurnosti tih ljudi to dozvoliti i granica će biti zatvorena dok se to ne riješi”, rekao je dodajući da nije problem u Hrvatskoj nego u kolegama s druge strane.


Na pitanje da li to znači, kada bi Srbija usmjeravala izbjeglice na dva, tri mađarska, da bi mi otvorili jedan, dva, Miljenić je rekao da u to ne ulazi.


“Dok jedna zemlja sve usmjerava na hrvatsku granicu, a otvorene su i druge izravne shengenske, onda je to ono što mi ne možemo tehnički svladavati i nećemo”, poručio je ministar pravosuđa.


Klikom miša na računalu ministar je otvorio javni natječaj za izvođače radova na izgradnji novog paviljona sisačke bolnice. Izgradnjom tog objekta, vrijednog 92 milijuna kuna, funkcionalno će se povezati postojeći paviljoni te objediniti hitni bolnički prijem.


“U pripremu projekta uloženo je mnogo truda kako bi on zadovoljio stroge uvjete fondova EU, iz kojih će se financirati. Kako je planirano, izgradnja objekta trajat će dvije godine, ali će nakon toga sisačka bolnica moći pružati vrhunske zdravstvene usluge. Vjerujem da ću za dvije godine kao ministar biti nazočan otvorenju središnjeg paviljona”, rekao je Varga.


Sanacijski upravitelj bolnice Miroslav Dubovečak je na predstavljanju projekta kazao da će u novom paviljonu površine gotovo 7.000 četvornih metara, između postojećih zgrada Kirurgije i Interne, biti i prostor za dnevnu bolnicu i dnevnu kirurgiju. To uključuje i sve nužne popratne sadržaje te opremu prema visokim europskim standardima.


Pretpostavlja da će se kroz dnevnu bolnicu godišnje moći obraditi 25.000 pacijenata.