ZAGREB  Premijer Zoran Milanović u petak je na konferenciji za novinare izjavio da Hrvatska više ne može podnositi toliki teret izbjeglica dok drugi okreću glavu te najavio da će se od danas početi primijenjivati nove metode.

»Hrvatska ovaj teret više ne može i neće prihvaćati, dok drugi okreću glavu od toga, provjeravaju što se događa u Hrvatskoj po metodi ‘brigo moja prijeđi na drugoga«, rekao je Milanović.

Kazao je da su izbjeglice u Hrvatsku dobrodošle, kroz Hrvatsku mogu proći i ići dalje, jer je njihovo odredište sjever Europe. Ljude se, rekao je, više ne može popisivati i smještati, već se prelazi na plan B.

»Ljudi koji dolaze neće se moći zadržavati u Hrvatskoj, osim da im damo vodu, hranu i zbrinemo ih ako su bolesni«, izjavio je Milanović, dodajući kako ne može biti konkretniji oko plana B.

Na početku konferencije Milanović je zahvalio svima koji nesebično pomažu Hrvatskoj, prije svega volonterima i državnim službenicima te je upozorio da je to kriza, ali koja Hrvatsku sigurnosno ne ugrožava.

»Kriza s kojom smo se suočili bila je nadolazeća danima ranije, ona ni na koji način ne ugrožava Hrvatsku sigurnosno, ali stvara problem. Hrvatska je pokazala da ima srce i kao država i kao ljudi, no moramo podsjetiti svoje susjede i EU da imamo i mozak, i da znamo što su naši interesi i naša sigurnost«, izjavio je Milanović.

Ustvrdio je da granicu ne može nitko fizički zatvoriti ako ne gradi žičane ograde, a Hrvatska to neće činiti.

»Oni koji pozivaju na zatvaranje granice trebali bi objasniti što pod time podrazumijevaju. Zatvaranje graničnih prijelaza nije zatvaranje granica«, rekao je Milanović te dodao da je ulazak ljudi u Hrvatskoj dnevno neusporedivo veći nego prije pola godine.

»Hrvatska se na to spremala, Hrvatska prima, no naši su kapaciteti mali. Mi više ne možemo. U dva dana u Hrvatsku je ušlo više od 13.000 ljudi, a jedan mali broj je izašao. Mi to ne možemo kontrolirati, međutim ne možemo ih niti više udomljavati. To nadmašuje naše mogućnosti«, poručio je Milanović.

Kazao je i da nije rješenje da ljudi ostaju u Hrvatskoj i da se Hrvatska pretvori u ono što u EU nazivaju ‘hot spot’ .

»To drugim riječima znači da bi Hrvatska bila sabirni centar izbjeglica i migranata u Europi. To se skriva pod tim imenom«, upozorio je Milanović i najavio da će se od danas početi primjenjivati nove metode, koje je nazvao ljudskima, a ne one kao što mađarske.

Uoči sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnosti, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u petak je na Pantovčaku sazvala i sjednicu Vijeća za domovinsku sigurnost o situaciji s migrantima te poručila kako su se sudionici sastanka složili da je ovo trenutak u kojem Hrvatska treba pokazati svoje humano lice, ali i zaštititi nacionalnu sigurnost.

“Složili smo se da je ovo trenutak u kojem treba pokazati zajedništvo i stvarati atmosferu povjerenja između državnih institucija, kao i svih onih koji mogu pridonjeti rješavanju, u ovom trenutku, kratkoročnog problema, koji će sigurno postati dugoročan, kako za Hrvatsku, tako i za EU. Treba postići nacionalni sklad i razumijevanje, trebamo pokazati individualnu snagu kao država i pokazati svoje humano lice, ali i zaštititi nacionalnu sigurnost. Sigurnost građana i stabilnost hrvatske države je naš prvi interes”, rekla je predsjednica Grabar Kitarović nakon dvosatnog sastanka na Pantovčaku.

Najavila je da će predložena rješenja i mišljenja iznijeti na Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Na Vijeću za domovinsku sigurnost složili su se da su kontrola i nadzor državne granice od ključne važnosti, da ulazak osoba treba biti strogo kontroliran i pod nadzorom.

“Mora se znati tko ulazi i s kojom namjerom, tko su ti ljudi, gdje će biti smješteni i u kojem pravcu će u konačnici ići. Za sve to je potrebno usklađeno djelovanje tijela državne vlasti, lokalne samouprave, MUP-a, MORH-a i drugih siguRnosnih agencija”, kazala je predsjednica.

Grabar Kitarović ustvrdila je da je upravo ova kriza, kao i kriza s poplavama u Gunji, pokazala potrebu za stvaranjem integriranog sustava koji će voditi računa o asimetričnim prijetnjama sigurnosti i činjenici da moramo djelovati zajedno kako bismo rješavali i kontrolirali krize.

“Bitno je da ovo u potpunosti ne izmakne kontroli. Ono što smo vidjeli u protekli 48 sati nije bilo dobro. Očito jest da planovi nisu bili dobro pripremljeni i da stanje nije bilo dobro procijenjeno. Međutim, ono što je sad najbitnije je donijeti dobre, konkretne procjene i krenuti u daljnje djelovanje”, rekla je predsjednica te istaknula važnost međunarodne suradnje odnosno razgovora sa susjednim državama, na razini EU, ali i šire, s drugim međunarodnim organizacijama.

“Treba razgovarati sa susjednim državama, kad je riječ o njihovoj graničnoj politici jer Hrvatska nije dio schengenskog sustava, ali imamo obvezu primjenjivati elemente Schengenskog sustava. Doduše, pitanje je koliko on u EU u ovom trenutku funkcionira i zato će trebati neprestance donositi procjene, da se poštuju međunarodne obveze i, isto tako, zaštiti naša nacionalna sigurnost”, kazala je. Dodala je da treba razgovarati i na razini EU te s drugim međunarodnim organizacijama, kreirati migrantsku politiku te zatražiti pomoć EU na osiguranju vanjski granica EU, a da Hrvatska tome mora dati snažan prinos.

Grabar Kitarović smatra da hrvatska vanjska politika i diplomacija trebaju biti puno asertivnije i snažnije zastupati hrvatske interese u Bruxellesu te se jasno dogovoriti što s migrantima. “Svima mora biti jasno da Hrvatska može udomiti jedan mali broj ljudi, a da se o ostalima trebamo pobrinuti zajedno. Treba pokazati solidarnost, humanost, ali i odlučnost jer se kriza ne rješava trenutno nego dugoročno”, poručila je hrvatska predsjednica nakon sjednice Vijeća za domovinsku sigurnost.

Podsjetila je da je to Vijeće njezino savjetodavno tijelo i da nije nikakvo paralelno tijelo koje donosi odluke u državi, no da je, u ovakvim trenutcima, potrebno iskoristiti znanje i iskustvo eminentnih osoba iz područja obrane i nacionalne sigurnosti, od generala i admirala Domovinskog rata, do bivših ministara i ostalih sturčnjaka nacionalne i međunarodne sigurnosti.

“Namjera nam nije bila kritizirati ničiji rad, pogotovo ne rad Vlade, nego u konstruktivnoj atmosferi raspraviti problem s kojima se Hrvatska suočava, od lokalne do globalne razine, u sklopu EU i NATO-a”, rekla je.

Sastanak na Pantovčaku trajao je dva sata, a njegovi su sudionici u neslužbenom razgovoru potvrdili kako su bile iznesene brojne informacije i primjedbe na dosadašnje postupanje nadležnih službi, no da je zajednički stav kako je nužno jedinstvo u rješavanju izbjegličke krize te je upravo stoga takvu poruku u svojoj izjavi nakon sastanka poslala predsjednica Republike.