Uzbuna, konsternacija i temeljita pogubljenost – sve to su nedovoljno jake riječi kojima bi se opisao dojam koje su odavale reakcija iz najjače oporbene stranke, HDZ-a, na brojke o rastu BDP-a u Hrvatskoj u drugom tromjesečju. Tih 1,2 posto realnog rasta u odnosu na prošlogodišnje drugo tromjesečje kao da je puknulo poput šok-granate na Trgu žrtava fašizma, gdje je centrala stranke Tomislava Karamarka (kojeg u javnosti nije bilo toliko dugo da bi, da nije u trenutku pisanja ovog teksta bio najavljen kao gost na Danima pršuta u Drnišu, trebalo angažirati Gorsku službu za zaštitu i spašavanje da mu proba ući u trag).

Nejasno je zašto je u stranci koja pretendira na to da za koji mjesec preuzme upravljanje državom i koja tvrdi da je nevjerojatno spremna za vođenje iste (ali i dalje nikom ne želi pokazati više od naslovne stranice vlastitog gospodarskog programa – valjda nije napisan na njemačkom jeziku) ta brojka izazvala baš toliko iznenađenje. Jer, svi su gospodarski pokazatelji mjesecima upućivali na dosta snažniji rast BDP-a nego onaj u prvom tromjesečju (0,5 posto realnog rasta). Bilo bi nekako za zaključiti da će se ozbiljna stranka pripremtiti za ozbiljan istup u vezi gospodarskog podatka koji joj, pustimo demagogiju, baš i ne odgovara na vratima pune predizborne kampanje. Jer, ako nisu u stanju pripremiti ozbiljnu reakciju na jedan jedini podatak – kako bi mogli biti u stanju uspješno voditi tako složeni živi organizam poput jednog cijelog društva?! Cinici će kazati da su možda i to »outsourcali« IFO institutu, ali da nisu ponudili dovoljan dodatni honorar. Ili su (i ove?) odgovore dobili na njemačkom.

Pogni glavu i zapisuj

Šalu na stranu, no istupi niza HDZ-ovaca o užasno bitnom pitanju kao što je to stanje ekonomije su sasvim dovoljni da i površnom pratitelju domaće političke scene utjeraju ozbiljan strah u kosti. Istureni ljudi anketno već dugo najjače stranke u Hrvatskoj i potencijalni budući ministri, ne samo da nisu uspjeli izgovoriti ništa pretjerano suvislo , već su pred javnost istresli gomilu tolikih prizemnih laži da je to, čak i za vrlo niske standarde HDZ-a u zadnjih nekoliko godina – doista previše.

Prvo, jasno je, a to rade i vladajući, da će političari pri tumačenju ekonomskih podataka, pogotovo kad zamirišu izbori, birati one podatke koji njima više odgovaraju. Pa će se, recimo, s pozicije vlasti pričati više o rastu zaposlenosti na mjesečnoj, a ne godišnjoj razini (jer po podacima DZS-a na godišnjoj razini ona i dalje pada), ili će se što manje spominjati podaci koji manje odgovaraju – pogotovo oni o rastu javnog duga.

Ekonomska klima – najbolja u EU

Uglavnom: prvo je, nakon nekoliko sati gromoglasne šutnje iz HDZ-a po objavi rasta BDP-a Domagoj Ivan Milošević, ministar iz posljednje HDZ-ove Vlade govorio o realnoj stopi rasta BDP-a, koja je iznosila 1,2 posto. A ne o onoj sezoniranoj, koja je bila nešto veća (1,4 posto). I to bi bilo savršeno normalno, obzirom da se sve ove godine u Hrvatskoj ta brojka uzima kao relevantna pri procjeni pada ili rasta BDP-a. Međutim, prije samo tri mjeseca, kad su objavljeni podaci za prvi kvartal, HDZ se kroz usta Tomislava Ćorića obrušio na Vladu da obmanjuje javnost sa stopom rasta BDP-a od 0,5 posto, kad je bitnija ona sezonirana, »europska« po kojoj je rast bio samo 0,1 posto. Pera simpatizera su tih dana čak tražila glavu šefa Državnog zavoda za statistiku, jer je »obmanuo« javnost, iako su, kao i uvijek, obije stope jasno navedene prvog dana u priopćenju DZS-a. Tri mjeseca kasnije, međutim, sezonirana stopa rasta BDP-a više nije zanimala HDZ (ni pera simpatizera, hvala na pitanju).

To je, međutim, bio samo početak.

Želeći demantirati podatke vladajućih o pozitivnim kretanjima na tržištu rada, samo dan kasnije je Boris Kunst, bivši sindikalist, izjavio kako je nezaposlenost mladih u Hrvatskoj iznad 60 posto. Tolika, međutim, nikad nije bila. Kretala se nešto iznad 50 posto prije dvije godine, no u međuvremenu je smanjena na 43 posto, čemu su sasvim sigurno doprinjele i mjere aktualne vlasti. Dakle: u stvarnosti 43, u interpretaciji HDZ-a preko 60 posto. Krasno.

Na kraju je po svoje došla i Ivana Maletić, koja je cijeli HDZ natjerala da povjeruje da je Hrvatska u minusu s europskim budžetom (u plusu je 173 milijuna eura). Ona je, između ostalog, govorila o padu indeksa ekonomske klime u Hrvatskoj u kolovozu. I nije ništa slagala – doista je taj indeks u odnosu na srpanj pao za četiri boda (sa cca 123 na 119). Nije, međutim, napomenula da je srpanjski indeks bio najveći koji je Hrvatska ikad imala. Niti da je indeks ekonomske klime u Hrvatskoj i dalje NAJVIŠI u cijeloj Europskoj uniji (EU prosjek u kolovozu je 107).

Hrvatska (i dalje) nije na Marsu

I tu nekako dolazimo do stvarnosti: godine krize su završile. Hrvatska je u ozbiljnom rastu već neko vrijeme i za nadati se da će se on održati i pojačati, kako bi se iz tog zamaha mogao početi smanjivati i javni dug prije nego što postane uteg oko vrata. Koliko je ozbiljan hrvatski zamah, vrlo jasno pokazuje čelno mjesto u cijeloj EU po indeksu ekonomske klime. Štoviše, po podacima za prvi dio trećeg tromjesečja, vrlo je izgledno da će rast hrvatskog BDP-a u trećem tromjesečju prvi put od predkriznih vremena biti iznad europskog prosjeka. Činjenica da je atmosfera u zemlji, kojom dirigiraju politika i mediji, takva da se ovi podaci manje upućenima čine s ruba stvarnosti, samo pokazuje tko drma medijskom Hrvatskom.

Za ubrzani rast hrvatskog gospodarstva, jasno, zaslužna su pozitivna kretanja u EU. Kao što je na ovom mjestu mnogo puta naglašeno u posljednjih nekoliko godina, Hrvatska nije na Marsu, i njeno gospodarstvo je jako ovisno o europskom, pogotovo o zemljama iz najbližeg okruženja. No, kako se za minus proteklih godina moglo makar dijelom optuživati i vlast, tako ona svakako ima svoje prste i u ovom rastu, pogotovo ako on »prešiša« europski.

Što će, međutim, s domaćom ekonomijom biti kad je preuzmu apostoli štednje i najavljivači »doline suza«, koji ili nisu u stanju pročitati podatke iz obične tablice, ili su u stanju bez treptanja slagati o istoj, pitanje je na koje bi mogli (s mukom) odgovarati narednih godina.