Sredinom idućeg tjedna počet će s radom

Baza helikopterske hitne pomoći na Krku: Medicinski tehničari postaju članovi posade

Barbara Čalušić

Ekipa na edukaciji – pružanje hitne medicinske pomoći počinje već u helikopteru / Foto S. JEŽINA

Ekipa na edukaciji – pružanje hitne medicinske pomoći počinje već u helikopteru / Foto S. JEŽINA

Liječnik se tretira kao putnik i njegova edukacija traje nešto kraće, dok je medicinski tehničar član posade i on prolazi opsežniju edukaciju, kaže instruktor koji provodi edukaciju  Robert Sabol iz Ljubljane



RIJEKA   Sredinom idućeg tjedna počet će s radom helikopterska hitna medicinska služba čija je baza smještena u Zračnoj luci Rijeka na Krku. Najavio je to jučer pomoćnik ministra zdravlja Miljenko Bura posjetivši bazu na Krku u kojoj je trenutačno u tijeku edukacija medicinskog osoblja koje će u predstojeća četiri mjeseca sudjelovati u pilot-projektu helikopterske hitne medicinske službe.


Sve po planu


Edukaciju u bazi na Krku polazi deset liječnika i medicinskih tehničara koji bi do polovice siječnja iduće godine trebali sudjelovati u pružanju helikopterske hitne pomoći na području od Istre, preko Kvarnera, pa sve do zadarskog arhipelaga.


– Projekt ide po planu, a ovo je period u kojem liječnici i tehničari prolaze vrlo ozbiljnu edukaciju u trajanju od deset dana. Tu su posebice važni medicinski tehničari jer se oni educiraju i za člana posade i u tom smislu stječu puno novih znanja koja im, primjerice, nisu trebala u vojnom helikopteru jer su ovo specijalni helikopteri koji su dizajnirani upravo za hitne medicinske intervencije, a mi sada u Hrvatskoj prvi put imamo pravu hitnu helikoptersku medicinsku pomoć, kazao je Bura koji kaže da su u Ministarstvu zdravlja svjesni nedostupnosti medicinske pomoći u hitnim situacijama na teže dostupnim područjima poput otoka i slabije naseljenih područja. Cilj ovog pilot-projekta, prema njegovim riječima, testirati je sve okolnosti na terenu s obzirom da sustav u ovom trenutku nema letače s iskustvom, a iskustva nemaju ni medicinski timovi kao ni dispečerske službe.




– Ideja je da nakon  probnog perioda od četiri mjeseca i sa stečenim iskustvima predložimo konačno rješenje  helikopterske hitne medicinske službe za Hrvatsku. Naravno, to definitivno rješenje će podrazumijevati cijelu godinu na cijelom području Hrvatske, a Brač i Krk su izabrani kao najugroženiji. Tada ćemo dobiti i broj baza te njihovo mjesto, rekao je Bura dodajući da je ovaj pilot-projekt je izlicitiran po pet do šest posto manjoj cijeni od one koju su izračunali konzultanti Ministarstva dok je drugi ponuđač bio za 40 posto skuplji. Vrijednost  pilot-projekta je 8,5 milijuna kuna plus PDV, a edakcija  košta gotovo milijun kuna.


Za jednog pacijenta


Instruktor koji provodi edukaciju u bazi na Krku je Robert Sabol iz Ljubljane koji nam je kazao da medicinski timovi  prolaze kroz razna područja poput navigacije, meteorologije, komunikacije i sigurnosti.


– To je zato jer je njihov posao specifičan i oni su zapravo članovi posade. Pritom se liječnik tretira kao putnik i njegova edukacija traje nešto kraće, dok je medicinski tehničar član posade i on prolazi opsežniju edukaciju. Sve se procedure najprije prolaze na zemlji, onda se probavaju na zemlji s upaljenim motorom, a onda se ide u stvarne edukacije. Završetkom ove edukacije, oni su spremni za let, a svaka intervencija za njih će značiti sve veće iskustvo, objašnjava Sabol.


Na edukaciji su i predstavnici zajednice ponuditelja koji su odabrani na natječaju Ministarstva zdravlja, a riječ je o tvrtkama EliFriulia i Air Green.  Edi Furlan i Lorenzo Braida iz EliFriulije  predstavili su karakteristike helikoptera koji bi u naredna četiri mjeseca trebao omogućiti zbrinjavanje pacijenata s otoka u okviru zlatnog sata.


– Ovo je lagan i malen helikopter koji može slijetati svugdje jer je vrlo fleksibilan. U unutrašnjosti ima dovoljno prostora za medicinsku ekipu i jednog pacijenta, a opremljen je opremom poput defibrilatora, maski za kisik, nosila i raznom drugom elektroničkom opremom te se može usporediti s vozilom hitne pomoći. Vrlo je siguran i oblikovan je tako da ima u vidu potpunu sigurnost pacijenta, medicinskog tima i posade. Elise su zaštićene što jamči potpunu sigurnost za sve u slučaju da medicinska ekipa pruža pomoć izvan helikoptera dok motor radi, a ambulantna kola također mogu prići helikopteru vrlo blizu, opisuje Edi Furlan dodajući da helikopter može letjeti i po buri jačine do 90 kilometra na sat, po potrebi i više, a do najjužnijeg dijela Lošinja treba mu 20 minuta i zatim oko 23 minute do KBC-a Rijeka. Osim što je to vrijeme unutar jednog sata, za razliku od dosadašnjih vojnih helikoptera koji su služili samo za transport, pružanje hitne medicinske pomoći počinje već u letjelici.