Smanjen broj prometnih nesreća i stradalih

Manje poginulih u PGŽ-u: Sedam žrtava ove godine na cestama riječke regije

Fiore Vežnaver

Ilustracija / Foto S. DRECHSLER

Ilustracija / Foto S. DRECHSLER

Od 2007. godine, kada je u prvih šest mjeseci poginulo čak 26 sudionika u prometu, brojka se stalno smanjuje. Lani je u pola godine bilo 9 poginulih, a do 8. kolovoza brojka smrtno stradalih narasla je na 18



RIJEKA Unatoč crnim događajima na cestama riječke regije u posljednja dva tjedna – pogibiji skuterista, dostavljača novina, kod ZTC-a, i dvojice talijanskih motociklista kod Jadranova, na Jadranskoj magistrali – statistički podaci kazuju da sigurnosna situacija na prometnicama  Primorsko-goranske županije, u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, nije uopće loša, dapače. Uključujući i posljednju tragediju, pogibiju skuterista kod ZTC-a, na cestama Primorsko-goranske županije tijekom ove godine poginulo je ukupno sedam ljudi, što je čak jedanaest osoba manje nego lani, kada je u istom razdoblju život izgubilo 18 ljudi.


Pogibije trojice motociklista su, naravno, velike tragedije i predstavljaju nenadoknadive gubitke za njihove bližnje, utjecale su i na to da sada   vozači na dva kotača predstavljaju znatan udio u broju smrtno stradalih, ali ukupna situacija i dalje je dobra. 


Manje poginulih


– Netko manje upućen u situaciju i statističke podatke mogao bi zaključiti da je situacija zabrinjavajuća, no uopće nije tako. Zapravo, promatra li se jedan od najznačajnijih podataka, onaj o broju smrtno stradalih, i usporedi s lanjskom godinom, situacija je iznimno dobra, naglašava Boris Skeledžić, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave primorsko-goranske. Ističe da se, u odnosu na prošlu godinu, bilježi i pad ukupnog broja prometnih nesreća i pad ukupnog broja ozlijeđenih osoba u nesrećama. 





Statistika pokazuje da se najveći broj nesreća – oko 65 posto – dogodilo u Rijeci, na cestama u ingerenciji Postaje prometne policije Rijeka. U toj postaji u prvih šest mjeseci bilježe pad ukupnog broja nesreća od oko 21 posto. No, najveći pad ukupnog broja nesreća bilježi se na cestama opatijskog područja  – za 29 posto. No, s druge strane, Policijska postaja Mali Lošinj bilježi porast broja prometnih nesreća za čak 34 posto, iako je brojka od 47 nesreća na otocima Cres i Lošinj 17 puta manja od broja nesreća koje se bilježe na riječkim cestama. 



Ovogodišnja sigurnosna situacija na cestama riječke makroregije još je povoljnija promatraju li se podaci o broju poginulih – što se smatra se   najvažnijim pokazateljem –  u prvim polugodištima u posljednjih devet godina. Vrlo je izražen trend smanjenja broja poginulih na cestama Primorsko-goranske županije. Indikativno je da je u prvih šest mjeseci 2007. godine na cestama Primorsko-goranske županije poginulo u prometnim nesrećama čak 26 ljudi. Od tada postoji više nego zamjetan trend smanjivanja te crne brojke, tako da je ona u prvom polugodištu ove godine pala na tek četiri poginule osobe u prvih šest mjeseci. Inače, nakon »crne« 2007. godine, broj smrtno stradalih je u sljedećoj godini pao na 18 žrtava, a tada se, unatoč realnom velikom broju, situacija doimala povoljnom, u odnosu na raniju godinu. U posljednje tri godine u prvim polugodištima broj poginulih je jednoznamenkast. Lani je bilo devet žrtava, što bi značilo da je broj poginulih u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjen za čak 56 posto.


Više prekršaja


Manji je i ukupan broj prometnih nesreća. U prvih šest mjeseci u riječkoj regiji bilo ih je 15 posto manje. Prema službeno objavljenim podacima, ukupan broj ozlijeđenih manji je za oko 17 posto, iako se bilježi veći broj teže ozlijeđenih (11 posto), ali je zato u mnogo većem padu broj lakše ozlijeđenih (24 posto). Na nesreće s poginulima odnosi se njih 0,31 posto, što bi značilo da se u prosjeku na svakih 300 nesreća u riječkoj regiji gubi jedan život.


U prvih šest mjeseci u Policijskoj upravi primorsko-goranskoj registrirano je ukupno 35 kaznenih djela protiv sigurnosti prometa, više od popolovice u policijskim postajama na području Rijeke. U dva slučaja kaznena prijava podnesena je zbog obijesne vožnje i nepružanja pomoći. U velikoj većini slučajeva radilo se o kaznenom djelu izazivanja prometne nesreće, no indikativno je da u prvih šest mjeseci ove godine nitko nije osumnjičen da je skrivio smrt drugog sudionika u prometu. 


Broj prometnih prekršaja na cestama Primorsko-goranske županije u prvih šest mjeseci u porastu je za oko 25 posto. No, prekršaja uglavnom ima onoliko ih policija otkrije, tako da se ta brojka može tumačiti prvenstveno većim angažmanom policije. Otprilike svaki treći prekršaj odnosio se na preveliku brzinu, što je bio najčešći krimen vozača. Na vožnju pod utjecajem alkohola odnosi se oko četiri posto svih prekršaja.