Sanacijski upravitelj riječkog KBC-a o novoj pedijatriji i ginekologiji

Štimac: Uz kreditna sredstva od 100 mil. kuna projekt gradnje je izvediv u roku od tri godine

Barbara Čalušić

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Snimio Damir ŠKOMRLJ

U ovom trenutku sve klinike KBC-a posluju pozitivno,  predstojnike klinika uvjerili smo da se moraju ponašati, osim kao liječnici, i kao menadžeri, kaže Štimac



Očito je da se planira pojeftiniti cjelokupan ishodišni projekt nove bolnice koji je prema prvim najavama trebao koštati 300 milijuna eura. Koja je realna cijena nove riječke bolnice i kako bi ona u konačnici trebala izgledati?


– Spominjane su razne cijene, od ove ishodišne koju spominjete pa i do one još stotinjak milijuna eura više. U ovom trenutku pripremamo dokumentaciju za natječaj  za izgradnju objekata koji objedinjuju zaštitu majki i djece, tehnološko ekonomski blok u koji spadaju primjerice kuhinja i praonica, kao i vanjsko višeetažno parkiralište. Vjerujemo da ćemo javnim natječajem uspjeti u konkurenciji više ponuđača ostvariti nižu cijenu radova od one predviđene. Prostor za ostvarenje ušteda vidimo i u realizaciji glavne bolničke zgrade što potpada pod sljedeću fazu za koju je napravljeno idejno rješenje. Želimo da u dogovoru s projektantima racionaliziramo troškove i novu bolnicu učinimo što funkcionalnijom. 



– U ovom momentu prioritet je konačno započeti s gradnjom dječje bolnice i u predviđenom roku od tri godine zatvoriti lokalitet Kantridu, a preseljenjem Ginekologije otvoriti prostore da se na lokalitetu Rijeka, neke dislocirane klinike, kao primjerice Otorinolaringologija, presele u, u ovom trenutku najnoviju i najfunkcionalniju zgradu na lokalitetu Rijeka, a to je upravo zgrada Klinike za ginekologiju i porodništvo. Paralelno s tim, u ovom trenutku prioritetnim procesom, odvijat će se priprema za javno-privatno partnerstvo,  potencijalni partneri bit će naravno, oni koji će u takvom investiranju vidjeti neki svoj interes, a na nama je da zaštitimo naš, a to je svakako pružanje što kvalitetnije zdravstvene zaštite u okvirima ekonomičnog državnog zdravstvenog sustava.


Od slučaja do uzora


U samo pola godine riječka je bolnica prošla put od bolnice slučaja do bolnice uzora. Zvuči ipak malo nevjerojatno. Ili nije?


– U posljednjih šest mjeseci zaista smo ozbiljno radili na tome da dokažemo da se može i mora raditi drugačije. U ovom trenutku smo bolnica s jasnim i uvjerljivim pozitivnim poslovanjem, što znači da su naši prihodi veći od naših rashoda, da je naša fakturirana realizacija, veća od prošlogodišnje za čak 110 milijuna kuna u prvih šest mjeseci ove godine što je više od naša dva mjesečna budžeta,  u ovom trenutku sve klinike KBC-a posluju pozitivno,  predstojnike klinika uvjerili smo da se moraju ponašati osim kao liječnici i kao menadžeri, odnosno gospodariti financijskim sredstvima kojima raspolažu,  imamo 500 ljudi manje na bolovanju, no u trenutku kad smo počeli upravljati bolnicom. Bolnica smo u kojoj je pregledano  najviše bolesnika izvan osnovnog radnog vremena i time smo značajno smanjili liste čekanja, povećali smo iskoristivost operacijskih dvorana i dijagnostičke opreme. Pored toga, udovoljavali svim zahtjevima klinika za lijekovima i potrošnim materijalom  kako nigdje ne bismo u niti jednom času zaustavljali rad.


Trudimo da naše usluge učinimo dostupnim pa smo u suradnji s Domom zdravlja u njihovim prostorima otvorili ambulante na Vežici i Zametu gdje specijalisti čak deset različitih specijalnosti pregledavaju svakodnevno bolesnike kojima je jednostavnije biti pregledan što bliže mjestu stanovanja, komuniciramo s bolesnicima i elektronskim savjetovanjem, odlazimo u Gorski kotar, a od jeseni će naši specijalisti odlaziti i na otoke. Osjećamo da se zadovoljstvo pacijenata prenosi i na naše liječnike, medicinske sestre i ostalo osoblje pa sve više od samih djelatnika dobivamo prijedloge za daljnje poboljšanje svakodnevnog rada.


Novo pravilo hrvatskog zdravstva je imati što više pacijenata. Možete li sa sadašnjim stanjem KBC-a Rijeka doista privući pacijente iz drugih gradova u većem broju i biti konkurentni na hrvatskoj bolničkoj sceni? 


– Porast hospitaliziranih bolesnika za šest posto uz skraćenje prosječne duljine boravka u bolnici, povećanje ambulantnog rada za gotovo 20 posto, a broja pacijenata u dnevnoj bolnici za više od 50 posto pokazuje da se to već događa. U prošloj godini čak se 14 posto stanovnika naše županije nije liječilo ovdje i naš je primarni cilj bio da ih bržom, dostupnijom i kvalitetnijom uslugom vratimo u KBC iz drugih, prvenstveno zagrebačkih bolnica. Isto tako želimo da odlazak pacijenata u privatne poliklinike bude njihov izbor, a ne da na to budu primorani zbog nemogućnosti da pregled ili pretragu u našoj ustanovi učine pravovremeno. KBC Rijeka u ovom trenutku ima vrhunske stručnjake, dobru medicinsku opremu koju ćemo upotpuniti do kraja godine s nizom novih uređaja u ukupnoj vrijednosti od oko 50 milijuna kuna. Riješit ćemo i problem neadekvatnih prostora koji su u ovom trenutku naša najslabija karika, ali čije je rješenje izgledno nakon jamstva za novu bolnicu.