Kako je rat odmicao, s godinama su se imena pretvorila u brojeve. Ta ljudska, osobna dimenzija je, čini se, nestajala, a s njom i osobnost ljudi koji su stradali, kaže Dženana Halimović
“Srebrenica: Svaka fotografija je neispričana priča”. Naziv je to opsežnog projekta kojim je, dvadeset godina nakon srebreničkog genocida, makar dio žrtava izvučen iz sfere pukih brojeva te opet dobio identitet.
Iza svega stoje novinari Radija Slobodna Evropa Sadik Salimović i Dženana Halimović, koji su prikupili fotografije i osnovne podatke o 2.400 žrtava najvećeg zločina na europskom tlu poslije 2. svjetskog rata.
Tužna zbirka je u obliku infografike objavljena na portalu Radija Slobodna Evropa. Možete je pogledati OVDJE.
“Na primjeru žrtava srebreničkog genocida može se spoznati kompletna slika stradanja u ratu u Bosni i Hercegovini. Kada je počeo raspad Jugoslavije 1991. godine svi su znali imena žrtava koje su stradale u tim prvim danima rata. Kako je rat odmicao, s godinama su se imena pretvorila u brojeve. Ta ljudska, osobna dimenzija je, čini se, nestajala, a s njom i osobnost ljudi koji su stradali. A onda sam počela gledati fotografije i one su onda prestale biti dio mehaničkog procesa. U njima počnete prepoznavati lica, ljude koje poznajete, i na koje vas podsjećaju – prijatelje, susjede, rodbinu… I onda počne da vas zaista dotiče. Spajalicom spojene fotografije prestaju biti grupirane žrtve. Na njima su očevi i sinovi, braća, rođaci…”, napisala je o projektu Dženana Halimović.
U zbirci nedostaje još oko pet tisuća žrtava genocida u Srebrenici. Autori projekta stoga pozivaju sve koji imaju fotografije ili znaju način kako do njih doći, da ih s potrebnim podacima pošalju na e-mail adresu [email protected].
Također se zahvaljuju na pomoći u prikupljanju materijala Majkama Srebrenice, Ženama Srebrenice, Ženama Podrinja, Majkama Podrinja i Pokretu majki enklava Srebrenica i Žepa.
