Nespretno nazivlje

Neprepoznati na tržištu rada: Vijeće studenata traži promjenu titule “stručnog specijalista”

Ljerka Bratonja Martinović

Arhiva NL

Arhiva NL



– Ta priča s titulama ide do krajnosti, pa tako student koji završi studij informatike na Tehničkom veleučilištu ima nevjerojatnu kraticu od čak pet kratica – struč. spec. teh. ing. inf. Još veći problemi javljaju se kod prijevoda ovih zvanja na engleski jezik, jer je u EU-u naša klasifikacija nepoznata. Titule stručnog specijalista prevode se tako  kao »professional of« ili »specialist of«, ali takvi nazivi vani ne postoje… – ilustrira Kolesar neodrživu situaciju u koju su studenti dovedeni.  



Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), u akademskoj godini 2013./14. na preddiplomskim stručnim studijima bilo je 47.222 studenta, a na specijalističkim diplomskim stručnim studijima njih 7.226. Njihovi su studiji koncipirani tako da im pruže čim više primjenjivih stručnih znanja i vještina i tako ih pripreme za tržište rada, a to isto tržište njihove titule ne prepoznaje, upozorava Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata. Čak su i podaci o broju zaposlenih diplomiranih na stručnim studijima, tvrde u Vijeću, nepouzdan pokazatelj, jer su mnogi od njih zbog toga što im poslodavci ne priznaju diplome prisiljeni prihvatiti bilo kakav posao. 


Bolonjski je sustav trebao ukloniti razlike u nazivlju i olakšati prepoznavanje diploma na razini Europe, ali kod nas se to nije dogodilo. 


– Ne propitujemo zašto je to tako, ali tražimo da se u titule ubaci riječ magistar, kako bi se točno znalo što iza nje stoji. Nemamo sami namjeru predlagati rješenja, neka to naprave visoka učilišta i MZOS, ali ne vidim razloga da to ne bude, primjerice, stručni magistar ili magistar struke – veli Kolesar. Za svoje su zahtjeve, kaže, već dobili podršku Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a na razgovoru u MZOS-u dobili su zeleno svjetlo da do danas predaju elaborat s argumentima za izmjenu zakona. Očekuju i pismenu podršku EURASHE-a (European Association of Institutions in Higher Education) svojoj inicijativi koja bi desecima tisuća studenata olakšala pristup tržištu rada. 


Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ionako bi se, prema najavama MZOS-a, trebao mijenjati najvjerojatnije početkom jeseni, a studenti to vide kao jedinstvenu šansu za reguliranje statusa koji im danas ne osigurava ulazak u svijet rada.