ZAGREB  Vlada priprema potpuno novi zakon o kombiniranom prijevozu tereta jer propis koji je donesen prije šest godina nije ostvario cilj, niti je u potpunosti usuglašen s direktivama EU-a.

Sudeći prema tezama za izradu novog zakona o kombiniranom prijevozu, koji u osnovi podrazumijeva preusmjeravanje teretnog prometa s ceste na ekološki prihvatljiviju željeznicu te riječni i pomorski promet, postojeće zakonodavstvo u praksi je u potpunosti neprimjenjivo.

Poseban problem je i regulacija terminala za kombinirani prijevoz i pretovarnih kolodvora što je regulirano Pravilnikom, ali »bez ikakvih kriterija koje bi terminali za kombinirani prijevoz i pretovarni kolodvori morali zadovoljavati da bi ih se uopće tako tretiralo«.

Europskoj komisiji taj problem nije promakao te je Hrvatskoj zamjerila i neusklađenost zakonodavstva, ali i upitnu regulaciju terminala i pretovarnih kolodvora u kombiniranom prijevozu.

Zakonom o kombiniranom prometu trebalo je regulirati temeljne pojmovi i udaljenosti u kombiniranom prijevozu, oslobađanje od obveza plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta, oslobađanje od dozvola i kvota i oslobađanje od ograničenja prometa na cestama za sudionike kombiniranog prijevoza, kao i dokumente kojima bi se dokazivalo sudjelovanje u kombiniranom prijevozu.

Cilj navedenog zakona je bilo preusmjeravanje prometa tereta s ceste na druge oblike prijevoza, prvenstveno željeznički, ali i riječni i pomorski promet, s ciljem smanjena zagađenja i smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Valjalo ga je uskladiti s tri direktive, od kojih je jedna donesena nakon što je Hrvatska to područje prometa regulirala, no ostao je djelomično neusklađen. Jedna od problematičnih točaka postojećeg zakonodavstva je definiranje udaljenosti u kombiniranom prijevozu robe. To je, kako se navodi u tezama za izradu novog zakona »uz oblike poticaja, temeljni postulat Direktiva«.

Te problematične točke tako valja riješiti novim zakonskim prijedlogom. Osim toga, s ciljem efikasnijeg smanjenja stakleničkih plinova, na korištenje kombiniranog prijevoza treba potaknuti i »ostale dionike kombiniranog prijevoza, a ne samo cestovne prijevoznike«. Poticaji za korištenje prijevoza tereta, prije svega željeznicom, financirali bi se iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a tvrtke, organizatori prijevoza, do poticaja bi dolazili putem javnih natječaja.