ZAGREB  Dionica Atlantske plovidbe jučer je na Zagrebačkoj burzi pala za 2,41  posto i spustila se na 202 kune. S obzirom da se prije samo desetak dana kretala oko tog iznosa, ili čak i niže teško je reći je li jučerašnji pad reakcija tržišta na objavu pojedinih medija da je baš Atlantska plovidba tvrtka koja se krije iz objave SOA-e koja je u svom Javnom izvješću navela primjer kompanije u kojoj  su  odgovorne osobe zlorabile položaj i ovlasti, čime su stekle znatan broj dionica na štetu društva i tako postale njegovi značajni dioničari. Izvele su to na način da su knjigovodstveno prikazali da je trgovačko društvo posudilo stotinjak milijuna kuna drugim trgovačkim društvima, a taj su novac u stvari koristili za kupovanje dionica društva za svoj interes.

Izdvojeni slučaj

Razumljivo jučer u SOA-i nismo uspjeli dobiti odgovor na upit o kojoj je kompaniji riječ, ali iz te Agencije ističu da »slučaj  gospodarskog kriminala koji su izdvojili u Javnom izvješću služi kao ilustracija onoga što SOA svakodnevno čini u njegovu suzbijanju«.

U tom smislu, ovaj izdvojeni slučaj nije jedini kojeg je SOA obrađivala ili obrađuje, već je riječ o većem broju predmeta, poručili su u svom odgovoru objašnjavajući kako  pružaju obavještajnu potporu DORH-u, USKOK-u i MUP-u u nizu antikorupcijskih akcija.

No, zato su puno rječitiji  bili  u Atlantskoj plovidbi  gdje tvrde da »nikakvih transakcija kojima su odgovorne osobe u Atlantskoj plovidbi u 2014. g. stjecale dionice nije bilo« te da se posljednje  značajnije stjecanje dionica Atlantske plovidbe od strane zaposlenih dogodilo u 2004. g. provedbom programa radničkog dioničarstva«.

Niti jednom od radnika i pomoraca Atlantske plovidbe nije odbijen zahtjev za kupnju dionica niti je bilo kome smanjen mogući broj dionica Atlantske plovidbe koji su željeli otkupiti. Svi zainteresirani radnici i pomorci, kao i tadašnje odgovorne osobe u društvu, su dionice kupili sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, poručuju iz Atlantske. Dodaju i da su  povoljni tržišni uvjeti koji su se dogodili u poslovnim godinama nakon provedbe radničkog dioničarstva omogućili Skupštini društva, a ne odgovornim osobama, da donosi odluku o isplati dividende svim dioničarima pa tako i Republici Hrvatskoj,  no posljednjih pet godina nije bilo isplate dividende.

Razne spekulacije

Odmah nakon objave SOA-inog izvješća u poslovnim krugovima počelo se nagađati  koja se to kompanija  u njemu spominje, pa su se tako »vrtjele« sve značajnije tvrtke u kojima država ima udio od deset do 25 posto. Iako im to nije smetalo da i sami spekuliraju naši sugovornici iz poslovnih i burzovnih krugova ističu da takve spekulacije, makar i ne bile javno objavljene, mogu utjecati na  poslovanje pojedine tvrtke. Ističu da se u  državnim institucijama moralo znati da će mediji krenuti u potragu za imenom kompanije, te da će se nagađati i među gospodarstvenicima, pa se pitaju je li bilo moguće da se nakon SOA-inog izvješća javnosti  iz primjerice DORH-a da podatak koji bi zastavio spekulacije, na način da se objavio tko je predmet istrage. No, svjesni su i toga da bi objava  protiv koga se vodi istraga, ako ta istraga ne bi završila optužnicom, opet  prouzročila nekome štetu.