ZAGREB  Do kraja ovog stoljeća će fosilna goriva biti potpuno izbačena iz upotrebe – cilj je koji su na nedavnom sastanku u Bavarskoj postavili čelnici G7 skupine – moćnih ekonomija SAD-a, Njemačke, Francuske, Italije, Japana, Velike Britanije i Kanade. »Obvezujemo se da ćemo gospodarstvo dugoročno temeljiti na niskim razinama CO2 te se angažirati na razvoju tehnologija koje će do 2050. godine transformirati energetski sektor«, zaključili su čelnici G7, među kojima i Angela Merkel te Barack Obama.

Idiličan sastanak

Stakleničke plinove, obavezali su se, do 2050. godine smanjit će od 40 do 70 posto u odnosu na 2010. godinu.

Postavlja se »samo« pitanje kako to planiraju učiniti, jer se u ovom trenutku u cijelome svijetu istovremeno planira gradnja 1.200 novih termoelektrana na ugljen, ukupne snage od 1,4 milijuna MW, koje će u pogonu biti 30, 40 godina, pa i više. Kina ima u planu gradnju 363 takve elektrane kapaciteta preko pola milijuna megavata, Indija čak 455, otprilike istog kapaciteta. Rusija planira 48 novih elektrana na ugljen, a SAD, čiji je predsjednik nazočio idiličnom bavarskom sastanku, želi 36 novih termoelektrana. Italija također planira četiri, Njemačka deset, Poljska, primjerice, trinaest, a Turska čak 49. Na mapi onih koji grade nove kapacitete smo i mi, sa svojih budućih 500 MW u Plominu C.

»I G20 i G7 se pretvaraju, zapravo, u G2, u kojem glavnu riječ imaju samo SAD i Kina. Kina je od 2010. godine najveći potrošač energije u svijetu i na dugi je rok važno samo to hoće li se svijet s Kinom dogovoriti kad će i koliko će emisija CO2 ona smanjiti. Sve drugo je sekundarno«, ističe Igor Dekanić, profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

Primarna potrošnja energije u SAD-u, napominje Dekanić, lani je iznosila 2,3 milijarde tona ekvivalenta nafte, a u Kini tri milijarde, što je više od dvadeset posto od ukupne globalne potrošnje. Cijela Europa je imala potrošnju od oko 1,6 milijardi tona ekvivalenta, kaže Dekanić, ističući kako diskusija oko ukidanja fosilnih goriva u idućih 85 godina neće biti nimalo jednostavna. »Koliko god da Europa smanji svoju potrošnju, to je kap u moru globalne potrošnje koja raste, pa tako i emisije CO2«, zaključuje Dekanić, ponavljajući kako će »kineska biti zadnja«.

Učinkovitija trošila

A čak i da svijetu uspije – iz današnje perspektive nezamislivo – da funkcionira samo uz obnovljive izvore energije – sunce i vjetar, biomasu, rijeke i mora, kako će to tehnički izvesti? Kako se čini, sve jednostavnije i sve jeftinije. U proizvodnju baterija za napajanje domova i industrije već su se bacile neke velike svjetske kompanije, pa Tesla Motors, primjerice, ima rezerviranu prodaju već više od 40.000 baterija za napajanje domova, po cijeni od oko tri i pol tisuće dolara, čija će prodaja krenuti ovoga ljeta. Dovoljna je za opskrbu cijelog kućanstva električnom energijom,  a puniti se može iz električne mreže, kad je struja jeftinija, ili putem solarnih sustava. U takve će se baterije, i druge inovacije koje tek dolaze, očito, skladištiti energija proizvedena u vrlo nestalnim elektranama na obnovljive izvore, iza kojih više neće biti baznih termoelektrana na ugljen ili plin.

»Osim što će se u budućnosti razvijati i nova rješenja za skladištenje električne energije, otkrivat će se i sve učinkovitija trošila. Osnovno je pitanje, pritom, što stoji iza najsavršenijeg akumulatora ili trošila – kakva proizvodnja i koliki troškovi, koliki ekološki otisak«, zaključuje Dekanić.