Sav prihod od takve djelatnosti ići će pak u nove objekte, za energetsku učinkovitost, novu opremu i dodatnu edukaciju djelatnika od čega će koristi imati i hrvatski građani – kazao je Varga.
ZAGREB Ministar turizma Darko Lorencin i ministar zdravlja Siniša Varga predstavili su u ponedjeljak Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma do 2020 godine. Riječ je o proizvodu koji, potaknut trendom starenja populacije u razvijenim zemljama svijeta i sve izraženijom orijentacijom društva na zdravi život, pokazuje iznadprosječne stope rasta na globalnom turističkom tržištu. Ocijenjeno je kako Hrvatska, s kvalificiranim kadrom i dobrom reputacijom zdravstvenih usluga, konkurentnim cijenama i blizinom velikih tržišta može ostvariti značajne rezultate u tome području.
Ministar turizma Darko Lorencin istaknuo je kako je želja da do 2020. godine hrvatski zdravstveni turizam bude međunarodno prepoznat ponajviše po poželjnosti svoje raznolike i visokokvalitetne wellness ponude, ali i po znatno unaprijeđenoj kvaliteti ponude lječilišnog turizma te stalno rastućoj globalnoj konkurentnosti za tržište spremnih medicinskih ustanova. Ministar zdravlja Siniša Varga odbacio je svaku bojazan da će razvoj zdravstvenog turizma ugroziti kvalitetu javnog zdravstva, dostupnost zdravstvene zaštite hrvatskim građanima. Ne samo da je neće ugroziti, već će se, kako reče, na taj način iskoristiti nedovoljno iskorišteni kapaciteti u infrastrukturi, medicinskoj opremi i zdravstvenom kadru.
– Sav prihod od takve djelatnosti ići će pak u nove objekte, za energetsku učinkovitost, novu opremu i dodatnu edukaciju djelatnika od čega će koristi imati i hrvatski građani – kazao je Varga.Pri tom je ocijenio je kako bi samo bolnički sustav kroz pružanje usluga zdravstvenog turizma godišnje mogao ostvariti prihod od 800 milijuna kuna, što je deset puta više nego sada.
Da bi zdravstveni turizam trebao do 2020. godine postati jedan od nosećih turističkih proizvoda s vodećom ulogom u produljenju sezone i disperziji turističke aktivnosti, ne dvoji ni Neven Ivandić iz Instututa za turizam. No, potrebno je poboljšati ponudu, podići tehnološku konkurentnost, provesti akreditaciju i međunarodnu certifikaciju, poraditi na marketingu i promociji, a u javnom sektoru riješiti pitanje vlasništva te definirati koje su to usluge koje će u zdravstvenom turizmu pružati javni sektor.Miljenko Bura, pomoćnik ministra zdravlja za zdravstveni turizam, među ostalim je spomenuo mogućnost da se od dalmatinskog zaleđa napravi središte zdravstvenog turizma. Kazao je i kako su u tijeku izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti koje će bitno olakšati razvoj zdravstvenog turizma u lječilištima te specijalnim bolnicama, koje dosad nisu mogle imati postelje namijenjene tržištu niti ugostiteljsku ponudu. Ukazao je na veliki potencijal hrvatskih lječilišta, u čiju će obnovu u idućih nekoliko godina biti investirano 70 milijuna eura iz EU fondova. Od ukupno 6.000 postelja u lječilištima, oko 2.100 postelja ugovoreno je s HZZO-om, dok ih je 4.000 na tržištu, ali u ovome trenutku ne mogu konkurirati okolnim destinacijama, kazao je Bura.
Ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća kompleksan skup pružatelja usluga wellnessa (oko 80 hotela, različiti wellness centri), lječilišnog (15 specijalnih bolnica i lječilišta) i medicinskog turizma (veliki bolnički sustavi i velik broj privatnih ordinacija). Ponuda je disperzirana diljem zemlje iako postoji očigledna koncentracija na Kvarneru, u Istri, županijama Sjeverne Hrvatske te na području Zagreba.
