»Višak« imovine je najčešći problem / Foto: NL arhiva
Problem su i nekretnine jer se događa da ljudi pored stana, primjerice u Zagrebu, u kojem žive, imaju i kuću primjerice u Slavoniji ili Dalmaciji
ZAGREB » S nešto manje od 13 tisuća zahtjeva za otpis duga, koliko ih je dosad podneseno, Vlada nije dosegnula ni petinu ukupnog broja građana za koje je procjenjivala da će im država, banke, komunalna poduzeća ili teleoperateri otpisati dug. Kako se govorilo o najviše 70 tisuća blokiranih koji će s otpisom dobiti priliku za novi početak, zasad odobrenih 8.310 zahtjeva čini tek malo više od osam posto ciljanog broja. Kako je za podnošenje zahtjeva ostalo još više od mjesec dana, u državnim institucijama koje provode otpis duga, naviku Hrvata da sve čine u zadnji tren dijelom krive za to da veći broj građana nije dosad podnio zahtjev za otpis duga iako je Fina dosad izdala gotovo 32 tisuće dokumenta, odnosno Pregleda duga što je prvi korak u tom postupku. Ipak, teško je povjerovati da bi netko kome je račun blokiran godinu dana ili godinama odgađao njegovu deblokadu.
Iz razgovora s ljudima koji rade na oprostu duga doznajemo da jedan dio građana koji zadovoljava kriterije za otpis kad su njihov status i mjesečna primanja u pitanju, a za one koji ne dobivaju socijalnu naknadu, to su primjerice mjesečna primanja za samaca manja od dvije i pol tisuće kuna ili 1.250 kuna po članu kućanstva, ima »probleme« kad je ostala imovina u pitanju.
Iako se ne radi o većini, dio ljudi koji se nalazi u Registru dužnika i kandidati su za otpis duga, pokazala je praksa, imaju štednju ili štednju imaju članovi njihove obitelji.
– Ne znači da imamo desetke tisuća takvih slučajeva, ali događa se da ljudi imaju štednju ili je, što je češće, imaju njihovi članovi obitelji, iako su im tekući računi u blokadi, pa onda odustanu od zahtjeva za oprost duga, otkriva jedan od naših sugovornika. Na pitanje kako je to moguće, ako se kroz ovrhu provjeravaju svi računi, dodaju da je riječ o računima koje dostavi onaj tko traži ovrhu, da ima primjera da netko duguje za struju ili vodu, u blokadi je, ali mu maloljetno dijete ili bračni partner ima štednju koja, dodaje naš sugovornik, najčešće nije nikakvo bogatstvo.
Uz to, problem su i nekretnine. Pravila kažu da se dug može oprostiti onima koji imaju samo nekretninu u kojoj žive, a događa se da ljudi pored stana, primjerice u Zagrebu u kojem žive, imaju i kuću primjerice u Slavoniji ili Dalamaciji.
– Ne sugeriram da je riječ o bogatašima, ali jasno je propisano da pored nužne nekretnine ne možete imati još jednu ili dvije i tražiti oprost duga. Često je ta nekretnina naslijeđena od roditelja, nije u najboljem stanju, ali je ipak druga nekretnina. I kad kuće u dobrom stanju i doista vrijede razumljivo je da ih ljudi neće prodati, a i nije neka potražnja za njima, i to sve da bi platili dug od primjerice pet tisuća kuna, objašnjavaju naši izvori. No, napominju da to samo pokazuje da građani Hrvatske možda i imaju imovinu i po tom pitanju nisu siromašni, od nje trenutno nemaju koristi ili je nisu spremni unovčiti po niskoj cijeni kako bi otplatili svoje dugove.
