Dobre strane pada industrijske proizvodnje

Kriza očistila zrak i smanjila količine otpada

Bojana Mrvoš Pavić

Emisije glavnih onečišćujućih tvari u zrak u odnosu na 1990. godinu manje su za 40 do čak 85 posto. Međutim, onečišćenje sumporovim dioksidom ipak je u većim količinama zabilježeno u Sisku i Rijeci 



ZAGREB » Živimo u čišćem okolišu nego prije šest godina, najviše »zahvaljujući« smanjenju industrijske proizvodnje i gospodarske djelatnosti općenito – proizlazi iz izvješća o stanju okoliša koje je Agencija za zaštitu okoliša napravila za razdoblje od 2009. do 2012. godine. Izvješće je dužna napraviti svake četiri godine, a ovo najnovije, jučer predstavljeno, kaže kako je u 2012. industrijska proizvodnja bila na razini od oko 80 posto proizvodnje iz 1990. godine. Zbog toga su, kao i zbog postroženih ekoloških zahtjeva, emisije glavnih onečišćujućih tvari u zrak u odnosu na 1990. godinu manje za 40 do čak 85 posto. 


Sve nas je manje


Iako je, primjerice, onečišćenje sumporovim dioksidom manje za 85 posto, ono je u većim količinama zabilježeno u Sisku i Rijeci. Kvaliteta zraka u Urinju, Sisku, Kutini i Slavonskom Brodu bila je uglavnom druge ili treće kategorije. U odnosu na baznu 1990. godinu emisije lebdećih čestica (sitna prašina) smanjene su za 20 posto, no one ipak predstavljaju problem, najviše u Sisku, Zagrebu, Osijeku i Kutini, gdje povremeno dolazi do prekomjernog onečišćenja. 


  U odnosu na razdoblje do 2008. godine, povećalo se očekivano trajanje života, prosječno za oba spola na 76,7 godina, kao i broj očekivanih godina zdravoga života, na prosječnih 60,8 godina za oba spola. Iako zdraviji, sve nas je manje – unatrag dvadeset godina zabilježen je pad broja stanovnika od gotovo 11 posto. 





Od 2003. do 2012. godine proizvodnja nafte u Hrvatskoj smanjena je za čak 43 posto, navodi se u AZO-ovom izvješću o stanju okoliša, kao i to da je prerada u rafinerijama pala za oko 37 posto. Hrvatski vozači i dalje u najvećoj mjeri koriste dizelsko gorivo (62 posto), a prosječna starost registriranih vozila je sve veća, te je u 2012. godini iznosila čak 12,2 godina. Udio vozila starijih od deset godina bio je gotovo 60 posto. Uslijed ekonomske krize smo od 2009. do 2012. godine potrošili oko 10,5 posto goriva manje nego 2007. godine.



  Samo je 1,3 posto analiziranih uzoraka hrane od 2009. do 2012. godine imalo razinu GMO iznad zakonski postavljene granice. Monitoring zdravstvene ispravnosti vode za piće pokazao je pak da je prosječno oko 13 posto uzoraka bilo zdravstveno neispravno, što je povećanje od tri posto u odnosu na prethodno izvještajno razdoblje. U Agenciji za zaštitu okoliša to objašnjavaju uključivanjem vode iz lokalnih vodovoda u monitoring, koji  je do tad pratio samo vodu iz javne vodoopskrbe.


Vodom smo bogata zemlja no zato je, kaže izvješće, u sustavu javne vodoopskrbe gubimo više nego prije – u promatranom smo razdoblju u sustavu izgubili čak 48 posto vode, četiri posto više nego četiri godine prije. 


 Čisto more


Ekološko stanje najvećeg dijela hrvatskog dijela Jadrana nije se, srećom, mijenjalo te je i dalje najvišeg stupnja kakvoće, a čistoća mora za kupanje viša je od europskoga prosjeka. Padom gospodarskih aktivnosti u priobalnom dijelu Hrvatske smanjilo se i onečišćenje morskog okoliša koje potječe s kopna. Resurse u otvorenom moru najvećim dijelom eksploatira talijanska flota, koja je u odnosu na hrvatsku flotu veća i bolje opremljena, dodaje se. Najugroženije su općenito ribe i rakovi priobalnog područja, gdje je najintenzivniji ribolov. 


  U posljednjih deset godina temperatura zraka je u Hrvatskoj porasla od 0,1 do 0,4°C, ovisno o području. Promjene temperature su veće u kontinentalnom dijelu nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti. Pod poljoprivrednim usjevima imamo 27 posto površine, a naša su poljoprivredna gospodarstva mala (u prosjeku 5,6 hektara) i izrazito rascjepkana. Nastavljen je trend napuštanja ruralnih područja, dok se minski sumnjive površine i dalje prostiru na oko 690 četvornih kilometara. 


 Slaba reciklaža


I opet zahvaljujući gospodarskoj krizi, smanjili smo količinu proizvedenog otpada, za sedam posto u odnosu na 2008. godinu. Svaki stanovnik Hrvatske baci u prosjeku 390 kilograma otpada godišnje, što je značajno ispod EU prosjeka od 503 kilograma. Više od prosjeka baca se u turističkim županijama, najviše u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (538 kilograma). U promatranom smo četverogodišnjem razdoblju svi zajedno na odlagališta poslali gotovo 3,4 milijuna tona »smeća«, od čega je na oporabu otišlo niti 15 posto. Za razliku od rekordne Međimurske županije, u kojoj se recikliralo 33 posto prikupljenog otpada, Splitsko-dalmatinska županija je oporabila najmanje, tek 1,1 posto. U Primorsko-goranskoj županiji »proizvodilo« se nešto više od prosjeka, 399 kilograma otpada po glavi stanovnika, a oporabljeno je oko 14 posto.