Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Dok aktualna hrvatska Vlada toliko odgađa izradu nove studije, Slovenija je do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat primjene TTIP-a bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo
Još 2007. godine, tadašnja hrvatska Vlada naručila je studiju koja je analizirala kako će pristupanje Europskoj uniji utjecati na Hrvatsku, njezino gospodarstvo i standard njezinih građana. Nekoliko desetaka stručnjaka profesionalno je obavilo svoj posao, Vlada je za to izdvojila oko dva milijuna kuna, a onda se sve okrenulo naglavačke.
Europska unija je potonula u duboku financijsku i gospodarsku krizu, trenutak pristupanja Hrvatske Uniji činio se sve udaljenijim i sve ono na što se računalo ili nije računalo, s vremenom je palo u vodu.
Možda upravo tu treba tražiti razloge zbog čega aktualna hrvatska Vlada toliko odgađa izradu nove studije, koja bi trebala izračunati kakve će posljedice imati budući američko-europski sporazum o slobodnoj trgovini na hrvatsko gospodarstvo, radna mjesta, ulaganja, pa u konačnici i na standard hrvatskih građana.
Pregovarači američke i europske strane upravo su završili deveti krug pregovora o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, što se, sasvim slučajno, poklopilo i s buđenjem hrvatske javnosti i politike kad je u pitanju TTIP. No, javnu raspravu i dalje je moguće voditi samo temeljem pretpostavki i opravdanih ili neopravdanih strahova, jer analiza učinaka TTIP-a na domaće gospodarstvo još uvijek nije izrađena, niti se precizno zna kad bi mogla ugledati svjetlo dana.
Prema izvješćima slovenskih medija, jedna od analiza koja je predstavljena tamošnjoj javnosti početkom ove godine, pokazala je da bi TTIP, zbog malog opsega slovensko-američke trgovinske razmjene, imao blago negativan utjecaj na slovensko gospodarstvo i da bi se moglo dogoditi da se slovenski BDP kroz deset godina smanji za 0,03 posto, a istovremeno bi moglo biti izgubljeno do 1.500 radnih mjesta.
»Iako sve države članice Europske unije nisu radile studiju o utjecaju TTIP-a, hrvatska analizira mogućnost izrade studije o utjecaju TTIP-a na RH«. Tako su nam na pitanje o analizi odgovorili iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), nadležnog na trgovinske sporazume. To isto Ministarstvo u odgovoru na zastupnički upit Mirele Holy poručilo je da je Vlada »u procesu izrade studije utjecaja TTIP-a« na Hrvatsku.
Nepoznat ishod pregovora
Unatoč tome što konkretna studija još nije izrađena, hrvatska Vlada je optimistična kad je u pitanju slobodna trgovina između EU-a i SAD-a. Uvjereni su da je TTIP, kako su odgovorili Holy, »jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike« te da će investitori s obje strane Atlantika imati lakše uvjete poslovanja o čemu ovisi i rast hrvatskog gospodarstva.
Posebne koristi, smatraju, imat će male i srednje tvrtke jer bi TTIP »trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostaviti postupke« čime će im olakšati poslovanje.
Mišljenje Sabora
»Posebno nam je stalo da Hrvatski sabor, kao najviše predstavničko tijelo hrvatskih građana, preuzme odgovornost i rasplamsa ovu raspravu«, navode u dopisu kojim traže od zastupnika da odgovore na pet pitanja: koliko su upoznati s mogućim učincima TTIP-a i CETA-e (sličnog sporazuma EU-a i Kanade) po hrvatsko gospodarstvo i društvo, koji je stav njihove stranke ili zastupničkog kluba, koji je njihov osobni stav, o čemu nisu dovoljno informirani i što po pitanju tih sporazuma namjeravaju kao zastupnici poduzeti.
– Krajnje je vrijeme da se i u Hrvatskoj otvori javna i politička rasprava o ovom pitanju jer ne smijemo, kao javnost, biti dovedeni pred gotov čin, niti si možemo priuštiti luksuz da samo pratimo tempo drugih država, objasnila nam je Marina Škrabalo razloge zbog kojih se u ovu akciju uključio i GONG. Što, dakle, u Saboru misle o američko-europskom sporazumu i koji će se zastupnički klubovi uopće odazvati na poziv udruga, znat će se 5. svibnja, kada će udruge predstaviti javnosti skupnu analizu odgovora zastupnika.
