I učenici i roditelji mogu se pridružiti raspravi o reformi putem društvenih mreža * Foto: D. JELINEK
Stručnjaci koji će raditi na reformi obrazovanja plaćat će se po učinku. »Bit će važni rezultati, a ne sudjelovanje, angažman, a ne imenovanje«, objasnio je Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za reformu kurikuluma, prilikom objave javnog poziva
ZAGREB » Do 1. svibnja pedesetak odabranih učitelja, profesora, ravnatelja, članova akademske zajednice, rasporedit će se u stručne radne skupine za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine dijelove obrazovnog sustava. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo je jučer javni poziv za stručne radne skupine, a na njega se do 23. travnja mogu javiti svi koji misle da mogu pridonijeti kvalitetnijoj reformi školstva. Osim diplome i petogodišnjeg iskustva u području odgoja i obrazovanja, uvjeti su i digitalne kompetencije, dobro poznavanje engleskog jezika, sposobnost rada u timu i poštivanja zadanih vremenskih rokova.
Rok siječanj 2016.
Članovi radnih skupina neće napuštati svoja radna mjesta, imat će obvezu sudjelovanja na tjednim sastancima putem interneta i individualnog rada od 10 sati tjedno. Ministar Vedran Mornar, koji je svoju reformu jučer nazvao »najvećom obrazovnom reformom ikad viđenom na ovim prostorima«, uvodi i novi način honoriranja takvog rada: naknada koju će članovi radnih skupina primiti ovisit će o njihovim rezultatima i osobnom doprinosu izradi kurikuluma. Iznos naknade odredit će ministar, a članovi će i sami moći predložiti iznos koji su zaslužili.
Ključno će pri odabiru članova radnih skupina biti motivacijsko pismo i osobni prijedlog promjena koje svaki kandidat mora predati u prijavi. Veću važnost od titule imat će stručne reference, koje kandidat mora potkrijepiti kontaktima dvaju osoba koje će potvrditi njegovu stručnost. Uz primjerenu zastupljenost članova akademske zajednice, tržišta rada i gospodarstva za strukovne škole, većinu u radnim skupinama činit će zaposlenici škola i dječjih vrtića. Radne skupine imat će različit broj članova, pa će tako skupina za predškolski odgoj, skupina za umjetničko obrazovanje i skupina za ocjenjivanje imati po sedam članova, za gimazije 11 članova, a najbrojnije će, s po 15 članova, biti radne skupine za osnovno i strukovno obrazovanje.
– Mnogi od nas bili su u radnim skupinama u kojima nisu radili ništa, a dobivali su novce. Promijenit ćemo tu praksu. Bit će važni rezultati, a ne sudjelovanje, angažman, a ne imenovanje – objasnio je Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za reformu kurikuluma, prilikom objave javnog poziva.
Rok izrade prve verzije kurikuluma je 1. srpnja, do 31. kolovoza sastavit će se konačni tekst, a rujan je predviđen za međusobne konzultacije među skupinama. Osim toga formirat će se i radne skupine za predmetne kurikulume, a kompletan posao morao bi, predviđa Jokić, biti dovršen do siječnja 2016. godine.
Šansi za uspjeh ima
Jokić optimistično smatra da, za razliku od svih dosad propalih reformi, ova ima šansu za uspjeh.
– Smatram da se možemo promijeniti, i da postoji volja za to. Sad je trenutak, kao društvo to možemo – poručuje Jokić, koji od radnih skupina očekuje rad, stručnost i neovisnost, a od učenika i roditelja da im se pridruže putem internetske platforme i društvenih mreža. Čak i Finska, koja je uzor mnogima, reformira svoje školstvo, podsjeća Jokić. »Nismo ni Finci, ni Bavarci, imamo bogatu tradiciju obrazovanja i na nju se moramo osloniti«, smatra šef kurikularne reforme.
Rezultati dosadašnjeg rada na reformi jučer nisu objavljeni kako je bilo najavljeno. Kako je kazao Neven Budak, predsjednik Povjerenstva za provedbu Strategije razvoja obrazovanja, »neke stvari ne idu brzo kako bi htjeli«, ali će do ljeta prezentirati »vrlo konkretne rezultate«. Radi se, kazao je, na projektima licenciranja ravnatelja i učitelja, medijskoj prezentaciji strategije i drugim mjerama.
