ZAGREB » Državljani samo pet zemalja članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, još uvijek trebaju vizu za putovanje u SAD što motivira Tonina Piculu da se u Europskom parlamentu već dulje vrijeme angažira na ovom pitanju.

U siječnju je Picula ponovno pitao Europsku komisiju na koji način namjerava riješiti ovaj problem, podsjetivši i na pregovore EU-a i SAD-a o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) kojim se želi stvoriti američko-europska zona slobodne trgovine. Piculu je zanimalo kako Komisija planira »uključiti područje mobilnosti svojih građana u pregovore o TTIP-u, s ciljem ostvarenja potpunog viznog reciprociteta«.

Komisija je i ranije tvrdila da želi ostvariti puni vizni reciprocitet za sve države članice, što bi značilo da niti jedan Europljanin ne treba vizu za SAD, budući da niti jedna članica EU-a ne zahtijeva vize za američke državljane. 

 Diskriminacija

U odgovoru na Piculino pitanje europska povjerenica Cecilia Malmström prije nekoliko je tjedana odgovorila da vize nisu predmet trgovinskih sporazuma EU-a, ali da »izostanak reciprociteta može utjecati na kretanje fizičkih osoba iz EU-a koje putuju na državno područje zemlje s kojom je EU potpisao trgovinski sporazum radi pružanja usluga«. Komisija stoga nastoji što prije ostvariti »potpuni vizni reciprocitet sa SAD-om«.

Svakih šest mjeseci Komisija razmatra kakva je situacija s viznim reciprocitetom između EU-a i trećih zemalja, pa će to ponovno učiniti i u travnju. »Komisija će uskoro, najkasnije do travnja 2015., ponovno procijeniti situaciju i potom ili donijeti privremenu mjeru uvođenja vize za određene kategorije građana SAD-a ili predstaviti novo izvješće s objašnjenjem zašto nije predložila takvu mjeru«, navela je povjerenica Malmström. 

  Picula je zadovoljan što je » prvi put Komisija dala do znanja da je spremna Amerikancima uvesti vize, ako SAD ne odgovori na diskriminaciju koja postoji među državama članicama EU-a«. Eurozastupnik smatra da je važno »zainteresirati za ovo pitanje Komisiju i pregovarače«, da bi se i u okviru pregovora o TTIP-u razgovaralo o slobodi kretanja ljudi, iako vize formalno nisu dio tih pregovora.

Na važnost mobilnosti za trgovinu, hrvatski predstavnici upozoravaju i na sastancima Vijeća EU na kojima se razgovara o pregovorima o TTIP-u, kažu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP). No, u MVEP-u su ipak oprezni kad je u pitanju mogućnost da Komisija, kao protumjeru, uvede vize nekim kategorijama državljana SAD-a.

  Ni Ministarstvo turizma nije oduševljeno mogućnošću protumjera. »S obzirom da uvođenje viza ima određeni ograničavajući faktor na turistički promet, vjerujemo da će Europska komisija pronaći optimalno rješenje koje neće imati negativne posljedice na turizam EU-a«, navode u Ministarstvu turizma. Za Hrvatsku su Amerikanci, dodaju, bitni turisti jer putuju izvan glavne turističke sezone, a lani su u Hrvatskoj ostvarili 727 tisuća noćenja. 

 Negativne posljedice

U američkom veleposlanstvu u Zagrebu slažu se da bi uvođenje viza moglo smanjiti interes američkih državljana za putovanje u Hrvatsku i to, ističu, u trenutku kada je dolar jak i kada raste interes Amerikanaca da posjećuju ovaj dio Europe. Stoga se nadaju da će Komisija razmotriti i moguće negativne posljedice i suzdržati se od protumjera. 

  I sam Picula napominje da se on ne zalaže za uvođenje viza američkim državljanima, nego obrnuto – za ukidanje viza državljanima Hrvatske. Napominje da time, kao europarlamentarac, brani interese hrvatskih građana i da mu je »neprihvatljivo da, za razliku od debele većine državljana EU-a, hrvatski državljani moraju imati vizu koju plaćaju 160 dolara«.