Manjak medicinskih sestara veći problem od nedostatka liječnika

Ingrid Šestan Kučić

20. ožujak 2015 21:16

Snimio Silvano JEŽINA

Svega petina hrvatskih medicinskih sestara educirana je na nivou prvostupnica. Time se zajedno s Rumunjskom svrstavamo na začelje EU-a, a čak su i Srbija i Turska ispred nas, rekao je dekan Alan Šustić 

Manjak medicinskih sestara u Hrvatskoj mnogostruko je veći problem od manjka liječnika i značajno je više izražen. Prema podacima OECD-a i Europske komisije, prošle godine manjak liječnika u Hrvatskoj u odnosu na ostale zemlje Europske unije iznosi je oko 15 posto, dok manjak sestara iznosi oko 30 posto. Međutim, mnogo je alarmantniji podatak da je svega petina hrvatskih medicinskih sestara educirana na nivou prvostupnica ili više. Time se zajedno s Rumnjskom svrstavamo na samo začelje Europske unije, a čak su i Srbija i Turska ispred nas. Istovremeno obrazujemo dvadesetak tisuća ekonomista koje nitko neće zaposliti – istaknuo je na jučerašnjoj svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća Fakulteta zdravstvenih studija dekan prof. dr. Alan Šustić. Riječ je o najmlađoj sastavnici Sveučilišta u Rijeci koja je jučerašnjom svečanom sjednicom obilježila Dan fakulteta. Dodajući kako je osnivanje te visokoškolske ustanove za Hrvatsku pionirski pothvat, Šustić je napomenuo da se, suprotno ustaljenoj praksi u svijetu gdje razni zdravstveni profili stječu sveučilišu naobrazbu, u Hrvatskoj još uvijek postavlja pitanje čemu takvi fakulteti. 

    – U svim članicama EU-a prisutan je nedostatak zdravstvenog kadra, prvenstveno liječnika i medicinskih sestara, što je posljedica visokog životnog standarda i sve veće starosti populacije. Hrvatska, kao siromašnija članica EU-a, dodatno je opterećena odlaznom migracijom liječnika i medicinskih sestara. Manjak liječnika ne može se riješiti povećanjem broja studenata medicine jer to je izrazito skupo i u kadrovskom te prostornom smislu veoma zahtjevno. Edukacijski proces liječnika danas traje petnaestak i više godina i potencijalno može dati rezultate tek u dugoročnom razdoblju. Stoga je racionalna redistribucija zadataka, obveza i kompetencija s liječnika na visoko educirane medicinske sestre rješenje koje su usvojile razvijene zemlje, pojasnio je dekan. 

    Osvrćući se pak na položaj zdravstvenih radnika u odnosu na liječnike, prof. dr. Šustić je upozorio da se radi o neprirodnom odnosu u kojem liječnici s obzirom na svoja akademska zvanja formalno uče medicinske sestre zdravstvenoj njegi, odnosno kompetencijama koje isključivo pripadaju sestrinstvu. To su samo od neki od razloga, kako je dodao, zbog kojih je osnovan fakultet čija je misija pridonijeti široj zajednici visokim obrazovanjem, odgajanjem i stvaranjem uglednih zdravstvenih stručnjaka različitih profila.