Glavni “krivci” za jučer objavljeni podatak o iznenadnom padu industrijske proizvodnje za čak pet posto su Rafinerija Sisak i kutinska Petrokemija.

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda na godišnjoj razini pala je, naime, čak 31 posto, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda čak 53,2 posto, dok je proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka ostvarila godišnji minus od 16,2 posto, a proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda potonula je 8,4 posto.

To je ujedno i prvi minus prerađivačke industrije, koja u strukturi uskupne industrijske proizvodnje zauzima udio od 82 posto, u zadnjih godinu dana. I dok je prerađivačka industrija u siječnju bila u minusu na godišnjoj razini, rudarstvo i vađenje bilježi godišnji rast od 4,8 posto, dok je 2,1 posto rasla djelatnost opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija.

  Gledajući prema djelatnosti prerađivačke industrije proizvodnja prehrambenih proizvoda na godišnjoj razini pala je za 0,6 posto, a proizvodnja pića za 5,4 posto.  Proizvodnja strojeva i uređaja zabilježila je pad po godišnjoj stopi od 8,9 posto, dok je popravak i instaliranje strojeva i opreme pao za 21,3 posto.

Analitičari predviđaju da se u ovoj godini ipak očekuje rast industrijske proizvodnje od 1,5 posto koji je utemeljen isključivo »na inozemnoj potražnji naših vanjskotrgovinskih partnera budući da će domaća potražnja i dalje ostati slaba«.

Ministar poduzetništva i obrta Gordon Maras u petak je kazao da je pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u siječnju posljedica sezonalnosti u domaćem gospodarstvu te da u idućim mjesecima očekuje njezin ponovni porast.

»Obujam industrijske proizvodnje u siječnju je manji nego ostalih mjeseci«, rekao je Maras, dodavši kako očekuje u sljedećim mjesecima porast brojki. Naglasio je i da se podaci trebaju gledati za cijelu godinu, a oni govore za 2014. o rastu industrijske proizvodnje od 5,3 posto.

Izrazio je uvjerenje kako će u svibnju, kada će prema najavama biti isporučen jedan brod iz trogirskog brodogradilišta, biti rast industrijske proizvodnje od 20 posto.

»Tu imamo velik utjecaj pojedinih aktivnosti, npr. remont u rafineriji ili manji obujam proizvodnje u Petrokemiji, koje mogu značajno utjecati na rezultate industrijske proizvodnje u pojedinim mjesecima«, istaknuo je Maras, koji je uvjeren da će ovu godinu obilježiti ne samo rast industrijske proizvodnje, već i rast BDP-a.

»Nema govora o bilo kakvim problemima i povratku na staro. Hrvatska, koja je izašla iz recesije, ide naprijed, a to će biti službeno na kraju ovog kvartala«, ustvrdio je Maras.