Blagi pad stope najtežih kaznenih djela u Zagrebu

Manje silovanja i krađa, više napada na djecu, policajce, drogiranja i pijančevanja

Vanja Vesić

Snimio Denis LOVROVIĆ

Snimio Denis LOVROVIĆ

Zagrebačka ubojstva koja su završila na pokušaju prošle godine policija je evidentirala u 44 slučajeva, jedno manje nego u prethodnom razdoblju, dok je za pad od 26,6 posto evidentiran u incidentima nanošenja teških tjelesnih ozljeda - s 233 na 171



ZAGREB – Na području PU zagrebačke lani je u odnosu na 2013. zabilježen blagi pad broja kaznenih djela od 12,8 posto, točnije s 18.545 na 16.165 slučajeva, što se odnosi i na ona najteža poput ubojstva, silovanja i nanošenja teških tjelesnih ozljeda, u konačnici i s visokom stopom razriješenosti. Iz PU zagrebačke navode da je lani zabilježena najniža stopa kriminaliteta u posljednjih deset godina pa su se u odnosu na broj stanovnika, Zagreb i okolica svrstali na sedmo mjesto u RH po ugroženosti od kriminala.


Izuzimajući taj kriterij (broj kaznenih djela na 100 tisuća stanovnika) glavni hrvatski grad i dalje ima najviši broj kaznenih djela, primjerice, pet puta više nego područje PU primorsko-goranske (3.595) koja je evidentirala pad kriminala i za 24 posto u odnosu na 2013., splitsko dalmatinske s 4536 i 18 posto nižom stopom te PU istarske s 4553 slučajeva i 12, 6 posto nižom stopom. Nažalost, najviši porast evidentiranih nedjela značajno bilježe PU karlovačka (+ 36 posto) s 2260 kaznenih djela te varaždinska s 1816 (+18,6). Podaci su to iz godišnjih izvještaja stanja sigurnosti u 2014. MUP-a i PU zagrebačke.



Uživanje alkohola i droga na javnom mjestu po broju evidentiranih prekršaja poraslo je za vrtoglavih 191,7 posto, sa zanemarivih 398 na 1161 slučaj u prošloj godini. Je li policija samo pojačala svoj represivni aparat ili mladi i stari više nego ranije piju i drogiraju se po parkovima, igralištima i ostalim javnim površinama nezahvalno je špekulirati. Uz postojeći zakon, zagrebačka gradska uprava prije dvije godine donijela je svoju posebnu odluku o zabrani konzumacije alkohola na gradskim površina pa je možda i taj dodatni element utjecao na višu evidentiranost, u tom segmentu za čak 310 posto. Vezano ili ne za slične trendove u porastu je kategorija “vrijeđjanje ili omalovažavanje moralnih osjećaja građjana” iza čega se kriju incidenti mokrenja i golotinje u javnosti, međju prekršajima zvijezde ironično intoniranih novinskih tekstova. Lani je tako zabilježeno 113 eskapada, golih i polugolih gradjana za gotovo 40 posto više nego 2013. S druge strane slučajevi prostituiranja pali za oko 35 posto na 151 slučaj, dok su pak nasilni obračuni u vidu tučnjava skočili na 11 posto na 683 incidenata i 1198 građjana(32 maloljetnika) koji su se pomlatili. Važno je napomenuti da su u svim navedenim prekršajima prekršitelji mahom punoljetne osobe.





U Zagrebu i okolici lani je evidentirano šest ubojstava, statistički jedno manje nego 2013., te upola manje slučajeva silovanja s 24 na 12 prijavljenih nemilih događaja. Iako je policija razriješila sva ubojstva iz 2104, nažalost, još uvijek nije otkriven ubojica dviju sestara Vukosave Goranović i Milice Zebe likvidiranih iz vatrenog oružja na kućnom pragu u zagrebačkoj Dubravi u prosincu 2013., kao ni krvnik koji je nožem ubio 24-godišnjeg Hrvoja Turibaka u stanu u naselju Špansko godinu dana ranije. 


Zagrebačka ubojstva koja su pak završila na pokušaju prošle godine policija je evidentirala u 44 slučajeva, jedno manje nego u prethodnom razdoblju, dok je za pad od 26,6 posto evidentiran u incidentima nanošenja teških tjelesnih ozljeda – s 233 na 171. Dakako, najveći udio u kriminalitetu imaju imovinska kaznena djela koja čine 70 posto ukupnog kriminala na području PU zagrebačke. Ipak, i tu je zabilježena niža stopa i minus na ljestvici od 14,5 posto. S prethodnih 13.182 lani je evidentirano 11.269 provala, krađja i razbojništava, među kojima su najprisutnije bile teške krađe (6348).


Suprotno od trenda pada, drastičan porast na području PU zagrebačke bilježe slučajevi napada na policajce od čak 40 posto, iako statistički nije riječ o velikom broju – ukupno 59 incidenata. Ipak, ono što dodatno zabrinjava jest i vidljiv porast broja kaznenih djela na štetu djecu od gotovo 30 posto -  s 440 na 571 slučaj što se najviše odnosi na zapuštanje i nasilje u obitelji. To je podatak koji svakako treba zabrinuti stručnjake jer je riječ o najosjetljivijoj populaciji i negativnim posljedicama koje mogu proizaći u budućnosti. U plusu je i gospodarski kriminal, stara hrvatska boljka koja je u Zagrebu zabilježila porast od 8,2 posto i 1305 slučajeva, srećom, s gotovo 100-postotnom stopom razriješenosti. S druge strane kad se govori o povećanim brojkama kaznenih djela može se govoriti i o pojačanom angažmanu policije i osvještavanju gradjana koji češće prijavljuju kaznena djela. Iz grubih statističkih brojki ne može sve iščitati ali je u svakom slučaju dobra podloga za analize stručnjaka.