»Atavizmirenja«

Predstavljena nova knjiga Igora Rajkija

Maja Hrgović

»Tekstremist« Igor Rajki na predstavljanju knjige / Foto: D. KOVAČEVIĆ

»Tekstremist« Igor Rajki na predstavljanju knjige / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Rajki ima malu ali čvrstu bazu obožavatelja, i ma koliko nekomercijalna bila, njegova proza rasprodaje naklade



ZAGREB » Već se na površno listanje vidi da je nova knjiga Igora Rajkija posebna i da se oko prijeloma teksta trebalo pomučiti da se od riječi i iskrzanih komadića teksta slože slike. Njegova žanrovski neodrediva »Atavizmirenja«, novi naslov u biblioteci Hrvatskog društva pisaca, predstavljen je preksinoć u Zagrebačkom kazalištu mladih, gdje je Rajki govorio o svome pristupu eksperimentu u jeziku i razlozima zašto sebe smatra »tekstremistom«. 


  – Nedavno sam se riješio ovisnosti o pridjevima, sad sam skroz čist. Volim duljice više nego kratice, to je zbog klaustrofobije: mislim da svaka riječ služi zato da se probijemo kroz nju, da je malo proširimo. Jezik je kao slamka koju treba propuhati, a pojmovi poput čežnja ili žudnja, to su danas atavizmi, rekao je autor koji – kako kaže urednica ove knjige Jadranka Pintarić – ima malu ali čvrstu bazu obožavatelja, o čemu svjedoči i potpuno odsustvo svih Rajkijevih ranije objavljenih naslova iz antikvarijata – ma koliko nekomercijalna bila, njegova proza rasprodaje naklade. 


  O komercijalnom aspektu književnosti govorilo se puno na predstavljanju knjige što ga je vodio mladi dramski pisac Srđan Sandić, također sklon jezičnom »tekstremizmu«.   – »Atavizmirenja« su izvedbeni tekst. To je tekst koji je puno više spisateljski nego čitateljski, smatra on. 

  Bilo je zanimljivo čuti Rajkijev autoironični, ludički monolog o bavljenju književnošću – pričajući o tome kojim se postupcima služi u pisanju, zapravo je demonstrirao sve ono što čini srž njegove nove knjige, usmjerene protiv prazne i banalne retorike kakvu obožavaju mediji. Zato se on u tekstu kloni općih mjesta, a i naracija postoji samo u tragovima. 




  – Riječi se izraubaju, inflacijom uporabe ošteti se i sadržaj. Ovo je glavna ideja »Atavizmirenja«, rekla je Jadranka Pintarić, koja osobito cijeni Rajkijev žilavi otpor ustaljenim konstrukcijama i nekonvencionalni tijek misli, njegovu autentičnost bez matrice, bez klišeja. 


  Pintarić je na promociji odala i jedan zanimljiv podatak: u prošlogodišnjoj dodjeli potpora Ministarstva kulture za književnost, koje rado nazivaju »spisateljskim stipendijama«, Rajki je ostao kratkih rukava zbog bizarnog administrativnog previda. Njegovo je ime bilo otraga na listu papira s imenima autora kojima je potpora dodijeljena pa ga onaj tko je pisao službenu objavu nagrađenih nije vidio.