Naši sugovornici iz Vlade napominju da su upozorenja poslana i zbog mogućnosti da za nekom sličnom metodom posegnu i susjedne zemlje, BiH, Srbija ili Slovenija, ili da se za radikalnije rješenje odluči Poljska
ZAGREB Vlada neće odustati od trajnog rješenja za probleme zaduženih u švicarskim francima, bez obzira na to što su se u stvaranje pritiska na Banske dvore na strani banaka uključile i dvije države, članice Europske unije – Austrija i Italija. Također će, dok god se ne pronađe model koji bi na dulje staze donio stabilnost i sigurnost onima koji otplaćuju kredite u švicarskim francima, na snazi ostati fiksiranje franka na 6,29 kuna. Reakcija je to iz Vlade nakon što je objavljeno da je predsjednik talijanskog Senata Pietro Grasso u ponedjeljak na sastanku s predsjednikom Sabora Josipom Lekom pozvao Hrvatsku da ponovo razmotri odluku o fiksiranju tečaja švicarskoga franka za otplatu kredita. Predsjednik talijanskog Senata smatra da »teret koji talijanske banke moraju preuzeti na sebe nije zanemariv«, pa iako razumije situaciju hrvatskih dužnika, poziva da se situacija sagleda i iz perspektive banaka. Dvije najveće hrvatske banke, PBZ i Zagrebačka banka, u vlasništvu su talijanskih banaka i bilo je samo pitanje vremena kad će vlasti te zemlje izraziti svoje nezadovoljstvo odlukom Hrvatske da se zamrzne tečaj franka.
Zasad to čine »nježno« i razgovor s predsjednikom Sabora bila je prva talijanska intervencija, ali naši sugovornici iz Vlade ne sumnjaju da je to »tek otvaranje« teme te da će, ovisno o dogovoru oko trajnog rješenja, talijanske banke i dalje koristiti politički pritisak. Austrijanci su se odlučili na drukčiju taktiku, pa je njihovo Ministarstvo financija preko Odbora za financije i ekonomiju, pokušalo nametnuti tu temu Vijeću ministara u kojem sjede ministri financija svih članica.
Opširnije u tiskanom izdanju
