Odredba usvojena u petak u Saboru nikoga ne sprječava ni da bude ministar u Vladi, pa čak i predsjednik Vlade. Naime, članovi Vlade ne moraju biti izabrani za saborske zastupnike, već moraju dobiti dovoljno veliku podršku u Saboru da bi obavljali dužnost u izvršnoj vlasti. Hrvatska je imala i dva premijera koji su tu dužnost obavljali, a da nisu bili izabrani u Sabor. Bili su to Franjo Gregurić i Zlatko Mateša. No, obojica su presjednici Vlade postali devedesetih godina, u bitno drugačijim okolnostima od današnjih (Gregurić kao predsjednik ratne vlade demokratskog jedinstva) i u drugačijem sustavu od današnjeg u kojemu je mnogo veće ovlasti imao predsjednik Republike. Da je moguće biti ministar, a ne biti prethodno izabran za zastupnika, znamo po gotovo svakoj Vladi uključujući i ovu gdje o tome svjedoči primjerice Vedran Mornar.

Zastupnicima izabranim u Europski parlament mandat također prestaje budu li osuđeni na bezuvjetnu zatvorsku kaznu dužu od šest mjeseci. Zabrana kandidiranja se ne spominje. Dapače, u Zakonu o lokalnim izborima postoji članak čiji se duh može tumačiti suprotno od odredbe kojom je pod oređenim uvjetima zabranjeno kandidiranje na parlamentarnim izborima. U članku 22. tog Zakona navodi se da će »pri utvrđivanju pravovaljanih kandidacijskih lista, odnosno kandidatura nadležno izborno povjerenstvo postupit će u korist zaštite postupka kandidiranja«.

  

Propisati Ustavom

Predsjednica ORaH-a Mirela Holy, čiji je amandman prošloga tjedna prihvaćen, smatra da zabrana kandidiranja mora biti provedena jednako za sve situacije. Kazala je da njena stranka radi na politici izbornog sustava kojom će biti obuhvaćeno i to pitanje, a tom će politikom predložiti dublje zahvate u izborno zakonodavstvo i Zakon o političkim strankama. Goran Čular, profesor na Fakultetu političkih znanosti smatra da ovakvo ograničenje biračkog prava mora biti propisano Ustavom. Upozorio je da se zakoni lako mogu promijeniti, pa i tako da se modeliraju prema pojedinim konkretnim osobama, a budući da je riječ o jednom od temeljnih demokratskih prava ograničenje je nužno regulirati Ustavom, a onda se ta odredba može pretakati u zakone. Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić zadovoljan je usvojenom odredbom, ali mu je žao što ona ne vrijedi i na drugim izborima.

   – Žao mi je što se takva zabrana uopće mora propisivati. Nadam se da će svijest birača doći do razine da neće birati ljude osuđivane za takva kaznena djela, zaključio je Zelić.