LJUBLJANA – Bivši europski povjerenik za okoliš Janez Potočnik energično je zanijekao sumnje nekih europskih ekoloških aktivista da će ubuduće djelovati kao plaćeni lobist proizvođača genski modificiranog sjemena.

»Moj odnos do GMO, genski modificiranih organizama, neće se promijeniti«, kazao je Potočnik u razgovoru za ljubljansko »Delo« od ponedjeljka. Podsjetio je da je prijašnja Europska komisija, u kojoj je bio povjerenik puna dva mandata, donijela direktive prema kojima zemlje članice EU-a same odlučuju hoće li dopustiti korištenje GMO-a ili ne.

O optužbama nekih europskih ekoloških udruga da će Potočnik postati lobist interesa velikih koncerna koji su bave proizvodnjom GMO sjemena i ekološki spornih pesticida najprije je pisao njemački Spiegel, a onda i neki slovenski mediji, jer je on nakon odlaska s dužnosti počeo voditi Forum za budućnost poljoprivrede. Glavni je financijer tog foruma švicarski agro-kemijski koncern Syngenta, koji je samo lani imao 15 milijardi eura prihoda, a među ostalim u programu ima i GMO sjeme te pesticid atrazin, koji je zabranjen u nekim europskim državama.

»Istina je da je Syngenta jedan od vodećih financijera Foruma, ali ne i jedina. Sa Syngentom nemam ništa, a u Forumu djelujem besplatno«, kazao je Potočnik u razgovoru za »Delo«. Dodao je kako ga pogađaju »laži i gluposti« da je postao plaćeni lobist multinacionalki kojima bi navodno mogao poslužiti kao izvor insajderskih informacija jer je to bez ikakvog temelja, što su oni koji to plasiraju mogli i provjeriti u Bruxellesu.

Potočnik je rekao da je sa Forumom za budućnost poljoprivrede, u kojemu djeluje 3.000 predstavnika poljoprivrednog sektora, surađivao i ranije, kao i drugi povjerenici, te da je glavni cilj Foruma i te suradnje da se ekološke komponente ugrade u zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a.

Njegove djelatnosti u međunarodnim forumima i organizacijama, koje je preuzeo nakon prestanka dužnosti u Komisiji, nisu sporne niti lobističke, a odobrilo ih je i etičko povjerenstvo Europske komisije, naglasio je Potočnik.

Kako navodi ljubljansko »Delo«, europski povjerenici mogu nakon prestanka funkcije još najviše tri godine primati nadoknadu plaće. Naknada iznosi oko dvije trećine njihovih ranijih primanja, ali se u međuvremenu ne smiju baviti plaćenim lobiranjem koje bi bilo u suprotnosti s politikom EU-a, a Komisiju moraju obavještavati o svojim aktivnostima.