Foto Cropix / NL
Josipović je s tadašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem razgovarao o sporazumu kojim bi se riješio slučaj Veljka Marića i da je sporazum postignut Marić bi odavno bio u Hrvatskoj. No, usvajanjem Zakona o ništetnosti od strane tadašnje HDZ-ove saborske većine prekinuti su pregovori o tom sporazumu
ZAGREB » Predsjednik Republike Ivo Josipović povukao je svoj zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije na koji mu Ustavni sud nije odgovorio više od tri godine.
Josipović je zahtjev podnio u studenom 2011. godine, a kako je kazao za naš list »pomalo je i uvredljivo da zahtjev predsjednika Republike tri godine čeka na rješavanje«. Predsjednika smo upitali i zašto nije češće koristio tu ovlast i češće slao zakone na ocjenu ustavnosti, bez obzira na loše iskustvo u jedinom slučaju kada je to učinio.
Propala ideja
– Smatram da predsjednik svoju ovlast da traži ispitivanje ustavnosti treba koristiti restriktivno, kada je riječ o posebno važnom pitanju, a kada nema drugih, fizičkih i pravnih osoba, koji prepoznaju važnost da se ispita ustavnost nekog zakona, kazao je Josipović.
Od zahtjeva za ocjenu ustavnosti odustaje jer mu je mandat pri kraju, ali i zato što je, kako kaže, prekasno za Veljka Marića, hrvatskog branitelja koji je u jesen 2011. u Beogradu osuđen na 12 godina zatvora zbog ratnog zločina nad civilima srpske nacionalnosti počinjenog u Hrvatskoj 1991. godine.
Predsjednik Ivo Josipović je zbog slučaja Veljka Marića s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem razgovarao o sporazumu kojim bi se riješio taj slučaj i da je taj sporazum postignut Marić bi odavno bio u Hrvatskoj. Tim sporazumom svi postupci vodili bi se pred domaćim sudovima, a sudski postupci započeti u drugoj zemlji proslijedili bi se pred sudove u matičnoj zemlji. To znači da bi hrvatskim državljanima sudio sud u Hrvatskoj, a srpskim sud u Srbiji, pod uvjetom da prebivaju u tim zemljama. O sporazumu su počeli razgovori na razini ministarstava, a Josipović je osobno priredio nacrt sporazuma.
– Taj sporazum jamčio bi da niti jednom branitelju ne prijeti opasnost da kad krene u šoping u Austriju ili Bosnu i Hercegovini završi u zatvoru u Beogradu, kazao je Josipović. U razgovore i pregovore o tom sporazumu umiješao se Sabor i to usvajanjem Zakona o ništetnosti u listopadu 2011. godine. Usvajanjem zakona propala je Josipovićeva ideja o sklapanju sporazuma. Naprosto je nezamislivo da bi Srbija pristala na sporazum prema kojem bi Hrvatskoj ustupila neki predmet, a onda bi hrvatsko pravosuđe, umjesto da istražuje predmet i, ovisno o rezultatu istrage, pokrene postupak pred hrvatskim sudom, optužbe proglasilo ništavim. To je bio Josipovićev motiv za slanje zahtjeva za ocjenu ustavnosti spomenutog zakona Ustavnom sudu.
Neustavno
Ustavni sud je, u skladu s uobičajenom praksom, zatražio mišljenje više eksperata u pripremi odluke o zahtjevu predsjednika Republike. Neki od tih eksperata Josipoviću su poslali svoje mišljenje koje su poslali i Ustavnom sudu, a iz tih je mišljenja jasno da Zakon smatraju neustavnim.
Josipović je podsjetio kako i Vlada taj Zakon smatra neustavnim, ali dalje od toga nije se otišlo i nije stavljen van snage.
