Veliki je stupanj zadovoljstva gostiju prirodnim ljepotama * Foto: CROPIX
Prosječni dnevni izdaci naših gostiju su 66,36 eura od čega najveći dio ide na smještaj, najmanji na kulturu. Najveći potrošači su Britanci, zatim Rusi, Francuzi. Hrvatski gost troši oko 50 eura dnevno
ZAGREB » Zagrebački Institut za turizam predstavio je u utorak rezultate istraživanja »TOMAS Ljeto 2014 – Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj«. Rezultati potvrđuju uspješnu sezonu 2014., kazuju da su nam gosti, u odnosu na zadnje ovakvo istraživanje iz 2010. godine, zadovoljniji svim elementima ponude, veća je i dnevna potrošnja gosta koja je sa 58 eura u 2010. porasla na 66 eura, a najlošije ocijenjeni su i dalje elementi destinacije poput prijevoza, zabave, kulture.
Istraživanje je provedano na 4.035 ispitanika u 76 mjesta sedam primorskih županija, u razdoblju od lipnja do rujna prošle godine. U odnosu na istraživanje provedeno 2010. godine prosječna dob turista ostala je ista, 51 posto njih je u dobi od 30 do 49 godina. Narastao je udio fakultetski obrazovanih gostiju za sedam postotnih bodova, smanjen je udio gostiju s najnižim primanjima, a raste udio onih s višim primanjima. Obiteljski dolazak i dalje je dominantan makar se smanjio s 52 posto na 48 posto. Hrvatska zato ima vjerne, stalne goste, 69 posto je njih s više od dva posjeta Hrvatskoj. No, dobra je vijest i da raste udio novih gostiju, pa je u odnosu na zadnje istraživanje narastao za 3.5 postotna boda.
Kraći boravci
Odmor na moru i dalje je ponajveći razlog za dolazak u Hrvatsku. Rastu međutim sekundarni razlozi, gosti sve više dolaze zbog novih iskustava, zabave, gastronomije. Što se izvora informiranja tiče, najveću važnost ima dojam prijašnjeg boravka, a onda internet makar je u stagnaciji. Prijašnji boravak navodi njih 35 posto, internet 30 posto. Preko interneta najčešće se kao izvor informacija koriste stranice smještajnih objekata (51 posto), društveni mediji poput Facebooka ili TripAdvisora (39 posto), stranice hrvatskih turističkih zajednica. Novost u istraživanju su podaci o korištenju interneta kod gostiju za njihova boravka.
Istraživanje pokazuje da nam konkurentnost stalno raste. Da će se vratiti na ljetni odmor u istu destinaciju kazalo je 36 posto ispitanih. Inače, Europljanima su za ponovni posjet destinaciji najavažnije prirodne ljepote, kvalitetan smještaj, kulturne i povijesne atrakcije i cijene. Kako je rečeno, za kompletnu sliku valjalo bi proširiti istraživanje, obuhvatiti njime i predsezonu i posezonu. Hoće li se to i dogoditi ovisi u velikoj mjeri od Ministarstva turizma koje, ovaj put, financijski nije sudjelovalo u istraživanju, koje je stajalo između 450 i 500.000 kuna.
Tako ih 40 posto učitava fotografije s putovanja, a 27 posto ažurira statuse s detaljima putovanja. Cestovnim prijevoznim sredstvima dolazi 88 posto gostiju, a raste korištenje niskotarifnih zračnih prijevoznika. Turisti i dalje u najvećem postotku borave kod nas između 8 i 14 dana, pada broj onih koji su na moru dulje od 15 dana, a raste broj gostiju kojima je boravak od 4 do 7 dana. Gosti su nam i sve aktivniji i raste broj onih koji se za odmora bave s više aktivnosti.
Visok stupanj zadovoljstva
Veliki je stupanj zadovoljstva gostiju prirodnim ljepotama ili pak segmentom sigurnosti, a raste i zadovoljstvo ‘vrijednošću za novac’ smještaja i gastronomske ponude. Nizak je stupanj zadovoljstva primjerice kvalitetom označavanja znemenitosti, bogatstvom sadržaja te prilagođenošću destinacija osobama s posebnim potrebama. Njih čak 72 posto kazalo je da ih za boravka nije zasmetalo ništa. Oni koje je nešto zasmetalo navode smeće, poglavitio nemogućnost razvrstavanja, buku, gužve na plažama, neugodne mirise, prometne gužve.
Prosječni dnevni izdaci su 66,36 eura od čega najveći dio ide na smještaj, najmanji na kulturu. Najveći potrošači su Britanci, zatim Rusi, Francuzi. Hrvatski gost troši oko 50 eura dnevno. U odnosu na 2010. izdaci su za 14 posto veći. Što se konkurentnosti tiče ispitanici su ocijenili da je u nas mogućnost kupnje lošija nego u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Turskoj, ali smo zato bolji kada se ocjenjuje vrijednost za novac.
