Snimio Darko JELINEK
Do sredine veljače vjerojatno će biti usvojene krupne izmjene u izbornom sustavu. Uvođenje preferencijalnog glasa omogućit će da se u Sabor probiju i nižerangirani kandidati
Jedni izbori, predsjednički, su završili, a drugi, parlamentarni, se već naveliko pripremaju. Na parlamentarne izbore bismo trebali nakon 15 godina izaći po bitno promijenjenim pravilima. Podjela na deset izbornih jedinica (i dalje neujednačenih po težini glasova) se neće mijenjati, u svakoj će se i dalje birati po 14 zastupnika, ali do sredine veljače vjerojatno će biti usvojene krupne izmjene u izbornom sustavu. O njima će se uskoro raspravljati na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, kako je već najavio predsjednik tog Odbora Peđa Grbin.
Najveća promjena jest uvođenje jednog preferencijalnog glasa, po uzoru na izbore zastupnika u Europski parlament, pri čemu bi i izborni prag za preferencijalno birane kandidate bio deset posto kao i na europarlamentarnim izborima. Ta promjena izazvat će važne promjene unutar stranačkih lista. I dalje će biti važno mjesto na izbornoj listi, ali moguće je i da će se, zahvaljujući dovoljnom broju preferencijalnih glasova, u Sabor probijati i nižerangirani kandidati. Uvođenje preferencijalnog glasa rezultirat će i drugačijim odnosom među kandidatima na pojedinoj izbornoj listi.
Upitno je kakvom većinom će biti usvojene promjene izbornog zakona, a s obzirom na odnose između vladajuće koalicije i HDZ-a praktično je nemoguće zamisliti da će biti usvojene golemom većinom nadomak konsenzusa.
S obzirom na mogućnost proboja prema Saboru s nižeg mjesta, na važnosti će dobiti medijski istupi i nastupi pojedinog kandidata. Bit će zanimljivo vidjeti kako će pojedine liste koordinirati medijske istupe svojih kandidata jer jasno je da na pojedinu konferenciju za novinare neće slati njih 14. U tome se otvara prostor za konkurenciju unutar liste, a na radost biračkog tijela moglo bi biti i zle krvi među kandidatima s pojedine izborne liste.
Druga bitna novost koja se najavljuje iz vladajuće većine je uvođenje ženske kvote. Prema početnoj ideji pripadnika pojedinog spola na pojedinoj listi ne bi smjelo biti manje od 40 posto. To konkretno znači da bi odnos po spolovima ili bio ujednačen (sedam naprama sedam) ili bi jedan spol odnio blagu prevagu (osam naprama šest). Lista koja ne bi poštovala tu odredbu bila bi diskvalificirana i ne bi mogla sudjelovati na izborima.
Izborne promjene moraju biti usvojene najkasnije do 20. veljače budući da je 20. veljače 2016. krajnji ustavni rok za održavanje parlamentarnih izbora. Ustav propisuje da se parlamentarni izbori održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja Hrvatskog sabora. Budući da je ovaj saziv konstituiran 22. prosinca 2011. godine, krajnji ustavni rok je spomenuti datum iz veljače. Vremena za promjenu izbornog zakonodavstva, čije se bitne odredbe ne smiju mijenjati godinu dana uoči izbora, očito nema mnogo.
U javnosti se uobičajio stav da će izbori biti u studenom ili početkom prosinca. U to su vrijeme održavani parlamentarni izbori u posljednja tri ciklusa – 2003., 2007. i 2011. godine. Međutim, odluči li drugačije parlamentarna većina i raspusti li se Hrvatski sabor prije, izbori mogu biti i ranije, već na proljeće ili ljeto.
