ZAGREB Zahtjev za raspisivanjem referenduma o monetizaciji autocesta, odnosno samo referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom u čitavom nizu formalnih i suštinskih odredbi zbog čega će u srijedu Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zatražiti ocjenu ustavnosti tog pitanja od Ustavnog suda.

U prijedlogu dokumenta Odbora navodi se da se o tom pitanju uopće ne može raspisati referendum jer je davanje koncesija, odnosno primjena instituta monetizacije na upravljanje dugom nastalim za izgradnju autocesta, spada u nadležnost Vlade.

Referendum se, navodi Odbor, može raspisati o prijedlogu promjene Ustavu, prijedlogu zakona ili drugom pitanju iz djelokruga Hrvatskog sabora, a raspisivanje referenduma nije dopušteno u slučaju konkretne odluke koju autonomno donosi Vlada.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u svom će zahtjevu za ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja kojim se traži zabrana monetizacija autocesta “ukazati na razliku između naslova predmetnog zahtjeva i njegovog stvarnog sadržaja”.

U dokumentu o kojem će Odbor raspravljati u srijedu navodi se da je tek manjim dijelom točno da referendumska inicijativa “Ne damo naše autoceste” smjera urediti davanje autocesta u koncesiju, već je iz teksta zahtjeva jasno da bi referendumom bile obuhvaćene sve javne ceste u Hrvatskoj.

Autocesta u Hrvatskoj ima 1.419,50 i samo su mali dio od 27.030,2 kilometra javnih cesta, a zabrana koncesije što traži referendumska inicijativa odnosila bi se ne samo na autoceste, nego i na državne, županijske i lokalne ceste.

U stvarnosti bi posljedica prihvaćanja referendumskog zahtjeva bila potpuna zabrana koncesija na javnim cestama, a to bi, uz ostalo, značilo i nemogućnost davanja koncesije za oglašavanje uz javne ceste, ne bi se mogla dati koncesija za obavljanje uslužnih djelatnosti – od ugostiteljstva, do opskrbe gorivom i servisnih usluga, a ne bi se mogla dati niti koncesija za parkiranje pod naplatom na dijelomvima javne ceste, kao ni koncesija za uklanjanje nepropisno parkiranih vozila s javne ceste, navodi se u dokumentu Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Posljedica svega bila bi nemogućnost davanja niza prijeko potrebnih usluga za nesmetano odvijanje cestovnog prometa.

Upozorava se i da predlagatelji ne prdlažeu poseban koncesijski režim za javne ceste, već dokidanje postojećg koncesijskog režima bez uvođenja drugog koji bi ga nadomjestio. U predloženom dokumentu navodi se i da bi takvom referendumskom odlukom bile narušene ustavne odredbe, ali i odredbe prava Europske unije koje reguliraju slobodu tržišnog natjecanja pri čemu to narušavanje nije moguće braniti tvrdnjom da se radi o poslovima od javnog interesa. 

Sud EU smatra da poslovi poput ugostiteljstva, trgovine, opskrbe gorivom i slični poslovi koji se obavljaju na zemljištu koje je dio javne ceste ne mogu biti izuzeti od pravila zaštite tržišne utakmice.