ZAGREB  U istraživanju u povodu prve godišnjice eksperimentalnog uvođenja građanskog odgoja u manji broj osnovnih škola, učenicima četvrtih razreda postavljeno je 2013. i pitanje »Što znači da je netko građanin?«. U testu kojem su pristupila 104 učenika, njih čak 54 posto zaokružilo je odgovor da je to  – osoba koja živi u gradu.

Mediji su se, kad su krajem te godine objavljeni rezultati istraživanja, zgražali zbog iskazanog elementarnog neznanja osmoškolaca, a zagovornici uvođenja predmeta građanski odgoj u redovitu nastavu dobili su na ovaj način dodatne argumente.

Godinu dana kasnije, građanskog odgoja još nema u hrvatskim školama, a novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, žena s diplomom Filozofskog fakulteta i magisterijem Fakulteta političkih znanosti iz međunarodnih odnosa, također misli da građani žive samo u gradovima. Zato negoduje kad se političari obraćaju jedino građankama i građanima.

»Smeta me građanke i građani, to vam ljudi na selu doživljavaju, ne biste vjerovali… Ako kažete građanke i građani i dođete negdje u selo u Hrvatskoj, oni kažu zašto nas isključujete, pa mi nismo građanke i građani, živimo na selu«, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović u intervju za bosansko-hercegovačku televiziju BHT, koji će biti emitiran idući tjedan. No, nekoliko najzanimljivijih njezinih izjava, među kojima je i spomenuta, već se prikazuju u sklopu najave.

Naravno, građanke i građani žive i na selu. Koncept apstraktnog građanina, jedno od sigurno najvećih postignuća u povijesti ljudskog roda, na kojem počiva moderna liberalna demokracija, ne pravi razliku između stanovnika gradova i sela.

Svi oni, neovisno o spolu, dobi, etničkoj pripadnosti, vjeri, političkoj orijentaciji ili bilo kojoj drugoj karakteristici, primjerice mjestu prebivališta, imaju ista prava i obveze i jednaki su pred zakonom, uz uvjet da posjeduju državljanstvo države na prostoru na kojem žive. Je li moguće da novoizabrana predsjednica ne zna nešto tako fundamentalno?

Vedrana Spajić Vrkaš, redovita profesorica na Odsjeku za pedagogiju i Studiju antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koautorica je prvog nacionalnog Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja.

Ona jednostavno ne vjeruje da Kolinda Grabar-Kitarović ne zna što znači biti građanin, sklonija je ocjeni da je buduća predsjednica Republike zapravo manipulatorica.

Što god bilo posrijedi, profesorica će za koji mjesec, kad se stiša euforija oko izbora, zatražiti razgovor s novom predsjednicom, kako bi čula njezine stavove o građanskom odgoju.

Više možete pročitati u tiskanom izdanju!