Foto R. Brmalj
U „tihoj noći, svetoj noći“ Isusovog rođenja, na misama polnoćkama, kao i na Božić, crkve su bile prepune vjernika, raspjevane božićnim pjesmama, a jaslice su posjećivali svi, i djeca i stariji. Na misi polnoćki, koja je u riječku katedralu dovela toliko vjernika da mnogi u crkvu nisu mogli stati, nadbiskup Devčić je u propovijedi govorio o okolnostima u kojima se Isus rodio i kako njegov dolazak na svijet mijenja ljude
RIJEKA – Božić, blagdan Isusovog rođenja, blagdan mira, obitelji i zajedništva, solidarnosti, u riječkim je crkvama slavljen svečanim misama polnoćkama i svečanim euharistijskim slavljima na sam blagdan.
Svečanu misu polnoćku i svečanu božićnu misu u riječkoj je prvostolnoj crkvi, katedrali sv. Vida, predvodio mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup u koncelebraciji s više riječkih svećenika.
U „tihoj noći, svetoj noći“ Isusovog rođenja, na misama polnoćkama, kao i na Božić, crkve su bile prepune vjernika, raspjevane božićnim pjesmama, a jaslice su posjećivali svi, i djeca i stariji. Na misi polnoćki, koja je u riječku katedralu dovela toliko vjernika da mnogi u crkvu nisu mogli stati, nadbiskup Devčić je u propovijedi govorio o okolnostima u kojima se Isus rodio i kako njegov dolazak na svijet mijenja ljude. “Vidimo kako Isusovo rođenje stavlja ljude pred životne izbore i kako nitko ne može od toga pobjeći. Neki se pred njim zatvaraju, kao stanovnici Betlehema, a u Jeruzalemu Herod i njegov dvor, dok one koji ga prihvaćaju Isus radikalno mijenja ispunjavajući im živote novim sadržajem i smislom. Zapravo, bez obzira na to prihvaćamo li ga ili odbacujemo, Isusov je dolazak događaj koji se sviju tiče i koji nas sve mijenja. Onima koji ga prihvaćaju dariva novu nadu, novi smisao, novo životno poslanje, dok oni koji ga svjesno odbacuju time još više sami sebe zatvaraju u svojoj egzistencijalnoj samoći i beznadnosti. Isusovo je rođenje radikalno promijenilo živote Marije i Josipa, pastira i mudraca, ali i bezbrojnih poslije njih. Isus i danas djeluje, on i danas proizvodi duboke promjene u srcima i životima mnogih. Neka“, poručio je mons. Devčić vjernicima, „taj jedinstveni događaj i nas zahvati, kao bismo i mi u njemu našli smisao i radost svoga života.“
Svečano božićno misno slavlje u katedrali sv. Vida riječki nadbiskup je predvodio u koncelebraciji s mons. Nikicom Uravićem, ravnateljem nadbiskupijskog Caritasa, mons. mr. Emilom Svažićem, generalnim vikarom nadbiskupije, mons. Matijom Matičićem, rektorom katedrale, dr. Mariom Tomljanovićem, rektorom riječkog Bogoslovnog sjemeništa i drugim svećenicima.
U svojoj božićnoj propovijedi nadbiskup je tumačio da je Božić „divna obnova čovjekova dostojanstva, a to znači i dostojanstva svakog od nas“, da je Bog obnovu čovjekova dostojanstva, ostvario „tako što je Sin Božji rođenjem uzeo našu ljudsku narav i tako nam omogućio da postanemo dionicima njegova božanstva“. Rekao je da je Božić blagdan „čudesne razmjene u kojoj je Sin Božji postao čovjekom, a čovjek Sinom Božjim.“
„Sin Božji rođen je kao smrtan čovjek, kako bi nama otvorio vrata božanske besmrtnosti. To liturgija i teologija nazivaju „čudesnom zamjenom“ (admirabile commercium)“, izdvojio je rekavši da su time što se rođenje Sina Božjega označava riječju commercium neki pokušavali objasniti običaj kupovanja, trošenja, trgovanja, što neizostavno prati božićne dane. Konstatirao je da je danas mnogima to postao glavni i jedini način božićevanja, da takvima trgovački centri zamjenjuju Crkve, a kupovanje i konzumiranje bogoštovlje. „Ipak, unatoč takvom pogrešnom odnosu prema Božiću, Božić jest i ostaje čudesna zamjena, razmjena, odnosno commercium. Ali on to nije na ljudski način nego na božanski.
Među vjernicima na božićnoj misi u riječkoj katedrali bio je i mr. Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik. Čestitajući mu Božić, nadbiskup Devčić je poručio da preko gradonačelnika svim građanima Rijeke želi mir i dobro.
Naime, ljudi razmjenjuju dobra, trguju njima kako bi postali bogatijima, ne osvrćući se često na to što njihovo bogaćenje drugima može donijeti osiromašenje. A razmjena što je Bog provodi ima za prvotni cilj naše obogaćenje, makar i po cijenu Božjeg osiromašenja“, naglasio je nadbiskup Devčić izdvajajući, uz ostalo, da se Bog „rađa u našoj štali da bismo mi mogli ući njegove nebeske dvore“, da se božićna razmjena, sveti commercium, sastoji u tome da nam Bog, u zamjenu za naše strahove i tjeskobe, grijehe i smrt, nudi nadu, oproštenje, radost i život u punini. „A kao jamčevinu da će tako doista biti daje nam svoga jedinorođenoga Sina, najdraže i najvrednije što ima. Božić je u tom smislu dramatičan Božji poziv da, kao pojedinci i narodi, počnemo međusobnu razmjenu dobara drukčije shvaćati i prakticirati kako bismo se, naime, suprotstavili nezasitnoj pohlepi za bogaćenjem koja je ovladala ne samo pojedincima nego i ogromnim masama ljudi koje je težnja prema „imati više“ učinila slijepima i neosjetljivima za one koji nemaju ništa ili imaju sve manje. Mnogi se u tom smislu ravnaju prema načelu: važno je da je meni dobro, a drugi neka se snalaze kako znaju i umiju! Dok promatramo i slavimo Krista koji se učinio siromašnim kako bismo mi postali bogatima, uviđamo koliko je takva „razmjena“ krajnje nepravedna i nemoralna. Zbog toga dopustimo da nas dirne Božja ljubav koja se objavila u Isusovu rođenju“, rekao je nadbiskup Devčić.
Na tom tragu objasnio je da Božić potiče na međusobnu razmjenu ljubavi, onakve kakvom Krist nas ljubi. „Dok promatramo Isusa u jaslicama ili na križu, ostajemo zadivljeni njegovom ljubavlju. Ali ne zaustavimo se na tome nego počnimo i mi činiti isto, pridružujući se mnogima koji su upravo svojim nesebičnim služenjem drugima, posebno potrebitima, odgovorili na ono što je Krist prvi učinio za njih i za sve nas.
To širenje Kristove ljubavi izvor je nade i ohrabrenje za mnoge, zapravo za cijeli svijet. Sa željom da se ona i putem nas širi i dopre do mnogih koji su ranjeni ljudskom sebičnošću i bezosjećajnošću, mržnjom i nasiljem, čestitam vam svima blagdan Isusova rođenja, kada je po svetoj razmjeni Bog postao čovjekom, a čovjek Bogom“, poručio je nadbiskup Devčić.
