Slijedi li nam povratak militarizaciji Hrvatske: Zovi, samo zovi...

Foto V. Karuza

Slijedi li nam uslijed geopolitičkih okolnosti izvjestan povratak militarizaciji Hrvatske? O osjetnijoj militarizaciji hrvatskog društva u odnosu na raniju situaciju ne možemo zasad govoriti, ali su ipak vidljive naznake mogućeg takvog trenda. Koje?

Šesnaest borbenih helikoptera Kiowa Warrior s potrebnom opremom stiglo je u zrakoplovnu bazu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u Zemuniku, a projekt uvođenja helikoptera u operativnu uporabu, uključujući i obuku osoblja, trajat će pet godina. To su prvi borbeni helikopteri zapadne proizvodnje u HRZ-u. Moguća je i kupovina američkih borbenih aviona za godinu i pol-dvije.

Kao odgovor na ovo NATO-ovo naoružavanje Hrvatske, Rusija će početkom godine donirati Srbiji četiri nadzvučna borbena aviona MIG-29.U izvještaju NATO-a o situaciji na zapadnom Balkanu stoji da je NATO spreman »operativno intervenirati« kako bi spriječio sukobe. Vidljivo je da opći pozitivan pomirbeni utjecaj Europske unije ipak slabi i izlaskom Velike Britanije i jačanjem radikalnih ksenofobnih stranaka. Rusija posljednjih godina želi privući Srbiju, a podrškom Miloradu Dodiku i Republici Srpskoj u prijetnjama za izdvajanjem iz BiH, potencijalno destabilizira BiH i Balkan.

Sada kad je ekonomska kriza malo popustila, umjesto detanta i izgradnje dugotrajnije politike dobrosusjedstva, slijedi, čini se, izvjestan val naoružavanja, možda i povremenog zveckanja oružja te međusobno dijeljenje lekcija između Hrvatske i Srbije. Srbijanski vrh gubi živce i optužuje Hrvatsku za navodnu fašizaciju društva, a činjenice su neumoljive – ljudi koji danas vode Srbiji bili su ratnih 90-ih Šešeljevi i Miloševićevi najbliži suradnici.

Ona granica koju je Franjo Tuđman zvao srednjovjekovnim terminom i ksenofobno »predziđem kršćanstva« opet bi mogla postati nekom opasnom geostrateškom razdjelnicom u situaciji u kojoj, nasreću, većina europskih zemalja i dalje zajednički želi kreirati zajedničku budućnost u Uniji.

Umjerenije poruke

Za hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, bivšu pomoćnicu glavnog tajnika NATO-a, znamo da voli vojsku i uniforme pa je u intervjuu časopisu »Defence News« izjavila da je najvažnije – u slučaju da SAD ikad zatreba našu pomoć – da zna da uvijek stojimo uz njih rame uz rame i da će kontingent hrvatskih vojnika sudjelovati u NATO-ovu odgovoru na gomilanje ruskih snaga na granici EU, u baltičkim zemljama.Kolega Predrag Lucić je to duhovito prokomentirao u svojoj pjesmici u »Trafici« na stranicama ovog priloga: »Nema trećeg svjetskog rata bez Kolinde i Hrvata!«

NATO je tu, unutra smo, iako referenduma o članstvu nije bilo, tu su dakle i obaveze. Poslije Oreškovićeve vlade desnog centra sastavljena je nova Plenkovićeva vlada desnog centra. Plenković je pozitivna promjena u odnosu na bivšeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka koji je otvoreno zazivao reviziju povijesti, lustraciju (koja bi valjda mimoišla prominentne članove HDZ-a) i održavao se na prozivanju tobožnjih »jugoslavena« i »komunista«. Iz vrha HDZ-a šalju se mnogo umjerenije poruke, verbalno se ne potenciraju društvene podjele, ali se pogoduje vojnom i veteranskom lobiju kao da ratno vrijeme nije sve više iza nas. Tako premijer i vodstvo HDZ-a smiruju nezadovoljstvo nekolicine HDZ-ovih zastupnika krajnje desničarskih stavova.

Državni proračun za 2017. predviđa veći novac i za vojsku i za veterane. Proračun za obranu značajno raste i iznosit će 4,385 milijardi kuna, povećan je u odnosu na prihode za 2016. devet posto, za 363 milijuna kuna. Nije to još uvijek 2 posto BDP-a koliko je bio tražio Donald Trump ali se postotak izdvajanja povećava pa će to biti 1,23 posto BDP-a.

– Bivša Vlada inicirala je korištenje vojske za sprječavanje ulaska izbjeglica u RH i na to je Centar za mirovne studije podigao postupak ocjene ustavnosti tog zakona. Trend militarizacije mogao se primijetiti i u pojedinim govorima predsjednice RH, na primjer, u nespretnim najavama moguće aktivacije vojnog roka. A ova Vlada koristila je povećanje proračuna MORH-a kao jedan od dominantnih argumenata za veći državni proračun, iako je povećanje za obranu simbolično, tumači Gordan Bosanac iz CMS-a. Kaže da ga posebno brine najava izrade Zakona o domovinskoj sigurnosti u kojoj glavnu riječ vodi MORH. Time se stvara atmosfera kako Hrvatskoj ponovno prijete opasnosti izvana. Pojava radikalnih organizacija još je jedan simptom toga stanja. Najveća zabluda koja nam se kao društvu može dogoditi da se militariziramo zbog straha od ‘vanjskog neprijatelja’ umjesto da izgrađujemo naprednije društvo.

Iako se o tome još ništa konkretnije ne zna, radi se na uspostavljanju sustava domovinske sigurnosti. Tomislav Karamarko želio je u prošloj vladi u kojoj je bio potpredsjednik osnovati ured za domovinsku sigurnost, ali ni taj mu posao nije nekako išao od ruke, vlada je bila previše nestabilna. Ured je trebao koordinirati sve sustave u zemlji koji se bave sigurnošću, cjelokupni sigurnosni aparat, što uključuje MUP, MORH, SOA-u, vatrogasni sustav, HGSS. Trebao je biti poveznica između premijera, ministara i predsjednice Republike u tom dijelu njihovih ovlasti.

Vojni rok

Plenkovićeva vlada je u studenom osnovala Povjerenstvo za izradu nacrta prijedloga Strategije nacionalne sigurnosti i nacrta prijedloga Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Sam naziv »domovinska sigurnost« preuzet je iz američkog državnog sustava, ima ga još i Izrael, tako da nije riječ o sustavu koji je uspostavljen u europskim demokracijama. Povjerenstvu je na čelu potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, a članovi Povjerenstva su predstavnici nadležnih ministarstava, Ureda predsjednice i predstavnici sigurnosno-obavještajnog sustava. Glavni je cilj efikasnija koordinacija državnih službi, osobito policije i obavještajnih službi.

Miro Bulj iz Mosta ovih dana ponovno se u Saboru zauzeo za obavezni vojni rok što je još ideja predsjednice RH s početka godine, kada je kazala da bi vojni rok trajao od mjesec dana do tri mjeseca, a onima koji ga odslužuju bi se plaćala naknada.

Ministarstvo hrvatskih branitelja (veterana) dobit će iz proračuna 1,14 milijardi kuna, što je čak 28 posto više nego za 2016. godinu! Postoji navodno nekoliko verzija nacrta novog sveobuhvatnog zakona o braniteljima, a u javnost je procurila ona verzija po kojoj bi i svi borci Hrvatskog vijeća obrane iz BiH dobili ista ona prava koja imaju veterani vojnih postrojbi Hrvatske vojske. Iz Ministarstva je priopćeno da je to tek jedna od radnih verzija zakona. No, naravno, to još ne znači da ta verzija neće proći. Ako se još i to dogodi onda ćemo još desetljećima plaćati različite vrste mirovina zaslužnih iz Domovinskog rata i njihovih obitelji kako to obično i biva poslije rata. Sada je, inače, Hrvatska jedna od desetak zemalja s najstarijim stanovništvom na svijetu. A kada se izjednače branitelji Hrvatske i branitelji iz BiH, hrvatski državljani, što ćemo onda s onom definicijom iz čuvene saborske Deklaracije o Domovinskom ratu u kojoj među ostalim stoji da je Hrvatska »vodila obrambeni rat unutar međunarodno priznatih granica«?Predrag Matić je prije nekoliko dana uložio sarkastični amandman kojim predlaže da se pet milijardi kuna iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku preusmjeri u Ministarstvo branitelja. Obrazloženje je da se može uzeti od najugroženijih, korisnika socijalne pomoći, jer oni ionako imaju malo i nedovoljno za normalan život. Pri izglasavanju državnog proračuna u četvrtak, Matić je od svog šaljivog amandmana odustao.Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih predložili su amandmanom da se 13 milijuna kuna uskrati civilnom društvu i usmjeri ih u neka ministarstava, od kojih je jedno i Ministarstvo branitelja. No, samo je šestero zastupnika glasalo za njega.

U novom zakonu o braniteljima, priprema se otvaranje mogućnosti novih prijava za status ratnih vojnih invalida po osnovi PTSP-a. Kako stvari stoje, veterani s tim problemima najprije bi se morati liječiti da bi tek nakon nekog vremena liječenja mogli dobiti status vojnih invalida. No, svejedno, toliko godina nakon rata omogućiti regrutiranje novih invalida ne može se shvatiti drukčije nego kao ulagivanje populaciji koja još uvijek dobrim dijelom diktira politiku HDZ-a.

Hrvatska još uvijek ima relativno nizak udio proračuna za obranu i mislim da i s povećanjem za sljedeću godinu Hrvatska ne prelazi neki prosjek koji je primjeren za demokratske i nemilitarne države. A priča s braniteljskim pravima je politički klijentelizam. Tako vlasti kupuju lojalnost braniteljskih udruga, kaže nam dr. Dragan Bagić, profesor sociologije na FF-u u Zagrebu. On govori da smo, istina, svjedoci geopolitičke destabilizacije pa se povećavaju sigurnosni rizici i Hrvatska se na neki način mora ponašati u skladu s tom činjenicom. No, misli da se ne može govoriti o militarizaciji, pogotovo ne militarizaciji društva. To je važno u političkom smislu, a ako se geopolitičke napetosti budu razvijale, ako to postane dnevni problem Hrvatske, onda će se možda moći govoriti i o militarizaciji.

Slijedi li nam povratak militarizaciji Hrvatske: Zovi, samo zovi...

Umjerenije poruke

Vojni rok

Lidlova super ponuda