Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier razgovarao je u subotu u Vatikanu s državnim tajnikom za odnose s državama Paulom Gallagherom o stabilnosti jugoistoka Europa, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu gdje Sveta Stolica i Hrvatska dijele zajednički interes – europski put te zemlje i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda.
»Dominirala je tema jugoistoka Europe, s posebnim naglaskom na BiH gdje je Svetoj Stolici i Hrvatskoj europski put te zemlje i jednakopravnost triju konstitutuvnih naroda zajednički interes«, izjavio je ministar Stier novinarima nakon razgovora s monsinjorom Gallagherom.Stier dodaje da je, u tom kontekstu, s Gallagherom razgovarao i o partnerima u Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici te da Vatikan i Hrvatska zagovaraju »jedno bolje razumijevanje za prilike u BiH« u cilju ostvarenja njezina europskog puta.
»Taj put jest zahtjevan i ima i dosta izazova, ali isto taka otvara određene prilike: određene reformske poteze kao što je i promjena izbornog zakonodavstva koja može biti jedna dobra prilika ne samo za Hrvate ili katolike već za sve konstitutivne narode (….), da taj princip institucionalne jednakopravnosti triju naroda i svih građana bude u funkciji boljeg rada BiH, bolje pripreme da se može nositi sa svim obvezama koje će sutradan imati kao punopravna članica Unije«, rekao je Stier.
»Dakle, za samu koheziju države i njeno bolje funkcioniranje«, dodao je šef hrvatske diplomacije.Ocijenio je, međutim, da je osim zalaganja Hrvatske i zauzimanja razumijevanja Svete Stolice po tom pitanju »izuzetno važno da i neki drugi ključni čimbenici međunarodne zajednice također rade na tome«.
Stier je, kako je rekao, svoje vatikanske sugovornike izvijestio o zaključcima sastanka ministara vanjskih poslova EU-a od prošlog utorka gdje se upravo istaknulo da je »jednakopravnost Bošnjaka, Srba i Hrvata i svih ostalih građana put kojim se želi vidjeti napredak BiH u ispunjavanju obveza koje ima u kontekstu pristupa Uniji«.
»Važno je istaknuti da se svih 28 članica složilo s baš takvom formulacijom«, istaknuo je Stier, uz opasku da se na tome »još mora raditi«.To je, po njegovu sudu, »jedna dobra izjava«, kao i izjava veleposlanika EU-a na Vijeću sigurnosti nakon godišnjeg izvješća međunarodnog predstavnika Valentina Inzka »baš na tom tragu, no operacionalizacija i implementacija takvih smjernica je ono što je sada pred nama«.»Naravno, taj posao moraju činiti lideri u BiH. Njihova je nadležnost, pravo i odgovornost, ali potpora i ohrabrenje od strane međunarodne zajednice je vrlo važno«, istaknuo je Stier.
U toj pripremi, zaključio je, mi želimo vrlo aktivno sudjelovati.
Stier i Gallagher su se dotaknuli i pitanja kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca. Iako se više puta u javnosti spekuliralo da bi se to moglo dogoditi 2018., Stier je rekao da nije bilo riječi o vremenskim terminima.
Podsjetio je na mješovito katoličko i pravoslavno povjerenstvo koje mora do ljeta dovršiti svoj posao, iako proces kanonizacije ne ovisi o tome.»To je unutarnja stvar Katoličke Crkve. Mi jedino možemo reći da će taj dan sasvim sigurno biti jedan radostan dan za sve ljude kojima je Stepinac, njegovo životno djelo, uzor u zauzimanju za slobodu i dostojanstvo čovjeka«, rekao je Stier.Stier, koji se u Vatikanu također sastao i s državnim tajnikom Pietrom Parolinom, rekao je da je današnjim posjetom potvrđena tijesna suradnja između Hrvatske i Svete Stolice.
Svome kolegi Gallagheru i šefu vatikanske vlade Parolinu poklonio je knjigu britanskog povjesničara Robina Harrisa »Stepinac – His Life and Times«.Stier se nakratko sastao i s Angelom Sodanom, državnim tajnikom od 1991. do 2006., za vrijeme mandata dvaju Papa, Ivana Pavla II. i Benedikta XIV.
Hrvatska i Vatikan u siječnju 2017. obilježavaju 25. obljetnicu priznanja i uspostave diplomatskih odnosa.
Stierovog domaćina Gallaghera papa Franjo je imenovao tajnikom za odnose s državama u studenome 2014. On je prvi Englez u povijesti Vatikana koji obnaša tako visoku funkciju– ekvivalent ministru vanjskih poslova – a na koju je stupio s 30-godišnjim iskustvom u diplomatskoj službi Svete Stolice. Taj 62-godišnjak, čiji je moto »koračaj ponizno s Bogom«, služio je u misijama Svete Stolice u Tanzaniji, Urugvaju, Filipinima te kao promatrač u Europskom parlamentu u Strasbourgu i bio je nuncij (veleposlanik) u Burundiju, Gvatemali i Australiji.
