RIJEKA Na Korzu je jučer otvorena izložba »Umjetničko blago samostana i crkve sv. Jeronima« koja putem dvadeset panoa velikog formata predstavlja povijest i spomeničku baštinu riječke crkve sv. Jeronima i nekadašnjeg augustinskog, a danas dominikanskog samostana. Izložba je realizirana u okviru projekta »Godina augustinaca u Rijeci« kojim je Katedra za umjetnost ranog novog vijeka Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, pod vodstvom dr. sc. Damira Tulića, obilježila sedamstotu obljetnicu osnutka najstarijeg riječkog samostana.

Gotički spomenici

Projekt je započet međunarodnim znanstvenim skupom u listopadu prošle godine kako bi se pobudio interes znanstvene i šire javnosti za sakralni sklop koji predstavlja neprocjenjivu riznicu riječke umjetnosti i povijesti, ali Riječanima nedovoljno poznatu, iako se nalazi u najstrožem gradskom središtu.

Krajnji cilj ove inicijative trebalo bi biti osnivanje dijecezanskog muzeja, u suradnji s Gradom Rijekom, Riječkom nadbiskupijom i Hrvatskom dominikanskom provincijom, no za sada nema vijesti da bi se takvi planovi uskoro mogli konkretizirati.

Unutar sklopa crkve i samostana nalaze se kapele Bezgrešnog začeća i Sv. Trojstva koje predstavljaju najvažnije riječke gotičke spomenike, šest mramornih oltara sačuvanih iz radoblja augistinske prisutnosti, nadgrobne ploče riječkih patricija, liturgijski predmeti od srebra i zlata, respektabilna zbirka umjetničkih slika nastalih u razdoblju od 17. do 20. stoljeća s djelima autora poput Cristofora Tasce, Giovannija Fumija, Giusppea Dizianija, Giovannija Simonettija, Romola Venuccija…

Prvi put predstavljena su i dva nova, dosad nepoznata slikarska imena – Pietro Candido i Fakundo Fister od kojih je potonji bio augustinski redovnik, a potpisuje sliku »Gospa od Dobrog savjeta« iz 1774. godine.

Trg za smeće

Kao kruna »Godine augustinaca«, glavnom oltaru u crkvi, jednom od najreprezentativnijih djela kipara Antonija Michelazzija iz 1744. godine, nedavno je vraćen izvoran izgled povratkom grupe skulptura duša u čistilištu na njihovo mjesto u nišu od crnog mramora ispod oltarne menze, što ovaj oltar čini posebnim unutar korpusa mramorne altaristike 18. stoljeća na istočnoj obali Jadrana.

Izložba na Korzu završava prikazom trga Riječke rezolucije u ruhu nedostojnom kompleksa pred kojim se nalazi, jer je jedan od najljepših trgova u gradskom središtu pretvoren u parkirališe i odlagalište smeća. Na taj način autori projekta otvaraju nova pitanja želeći potaknuti raspravu o uređenju jednog od najvažnijih riječkih prostora.

Izložba će na Korzu biti postavljena do 21. prvog prosinca, a crkva sv. Jeronima u te će dane biti otvorena od 8 do 18 sati kako bi je građani mogli razgledati. Uz to bit će organizirana i dva besplatna stručna vodstva po crkvi i samostanu – 15. i 19. prosinca od 17 do18 sati.