Traži da se i izvoznike koji put posluša – Darinko Bago / snimio D. KOVAČEVIĆ
Zašto u Hrvatskoj nisu pale cijene nafte i naftnih derivata, iako su u svijetu zadnjih 18 mjeseci pale 62 posto – pitao je Darinko Bago
Tečajna politika Hrvatske narodne banke i učinci porezne reforme, odnosno pitanje hoće li povećanje plaća, pogotovu onih iznad 15 tisuća kuna, potaknuti uvoz i štednju ili domaću proizvodnju, dominirali su jučerašnjim skupom Ekonomske politike RH i očekivanja za 2017. – porezna reforma i proračun RH za 2017. u organizaciji Hrvatskih izvoznika. Izvoznici su trajno nezadovoljni tečajem kune i tu se ništa nije promijenilo.
Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago kazao je da konačno očekuje zajedničke mjere Vlade i HNB-a u korist izvoznika.
– Danas nikome nije jasno koji su to parametri koji formiraju tečaj kune, Vlada i HNB trebaju naći rješenje koje bi svima bilo jasno, kako se kod nas formira tečaj, odnosno da se zna kada se mogu očekivati promjene tečaja kako bi se izvoznici mogli prilagoditi, a ne gubiti na tečajnim razlikama – poručio je Bago. Dodao je i da su proizvođači, odnosno izvoznici ti koji snose i teret rasta cijena i teret deflacije, odnosno pada cijena, dok se primjerice za financijski sektor uvijek nađe neko rješenje.
Na skupu na kojem je glavni gost bio ministar financija Zdravko Marić, kratko se »ukazao« Davor Bernardić, pobjednik prvog kruga za izbor predsjednika SDP-a, s kojeg je otišao čim su završila uvodna izlaganja. Iako je u uvodnoj riječi pozdravio i ministra financija i predstavnike saborskih odbora, Darinko Bago se naknadno obratio okupljenima ističući kako »uvijek treba pročitati što piše na papiriću s obje strane, pa tako dodatno pozdravlja i potpredsjednika saborskog odbora za financije Davora Bernardića«. Time je djelomično zadovoljio i znatiželju sudionika koji su se ispod glasa pitali je li se »Bernardić već počeo ponašati kao šef oporbe«, jer obično u oporbi političari obilaze gospodarstvenike, posebice izvoznike. No, još je zanimljiviji bio Bernardićev susret s kolegama iz SDP-a, bivšim članovima Milanovićeve Vlade Brankom Grčićem i Borisom Lalovcem. Srdačan pozdrav i rukovanje trebali su očito sugerirati SDP-ovo jedinstvo iako je, primjerice, Lalovac podržavao Orsata Miljenića u izborima za šefa te stranke.
Ekstra profit
– Želimo da se i nas izvoznike koji put posluša. Mi rastemo s izvozom, a HNB uvijek djeluje i nameće nam rješenja koje nas stalno pogađaju. Kompletna deflacija pala je na naša leđa i leđa proizvođača, pogotovo izvoznika. Zašto nema reakcija Vlade i HNB-a da nam pomogne – zapitao se Bago. Iznio je i podatak da Končar Elektroindustrija kojoj je na čelu zbog pada cijena mora izvesti 11,5 posto više proizvoda da bi joj prihod ostao isti, a kad se tomu doda činjenica da je trošak plaća fiksni, a plaće su još i rasle tri posto, ispada da Končar uz isti prihod mora povećati prodaju za oko 17 posto.
Zanima ga i odgovor na pitanje zašto u Hrvatskoj nisu pale cijene nafte i naftnih derivata, iako su u svijetu zadnjih 18 mjeseci pale 62 posto.
– Postoji li dogovor Vlade i naftnih kompanija da se cijene gotovih proizvoda i naftnih derivata ne ruše, s tim da naftaši dobivaju ekstra profit, a državni se proračun isto tako puni iz više osnova – nizao je svoja pitanja Bago. Dvoji i oko učinaka porezne reforme jer se može, ovisno o tečaju kune, dogoditi da ona ima i pozitivne i negativne učinke, ovisno o tome hoće li građani taj novac kroz potrošnju preliti u domaću proizvodnju ili uvoz.
Nezadovoljni HNB-om
Profesorica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov, uz napomenu da je porezna reforma prilika da se nešto konačno mijenja u strukturi hrvatskoga gospodarstva, upozorava da bi se povećanje plaća doista na kraju moglo preliti u uvoz ili štednju, s obzirom da će porezno rasterećenje više osjetiti građani s većim plaćama. Kazala je i da se u svijetu trenutno vodi valutni rat, kojim različite države pokušavaju pomoći svojim proizvodnim tvrtkama i da su oni koji imaju jaku valutu u podređenom položaju, sve dok drugi slabe svoju. Uz to, dodala je, mnoge europske zemlje imaju skrivene potpore i Hrvatska bi trebala iskoristiti njihova iskustva.
Viceguverner HNB-a Vedran Šošić upozorio je da će Hrvatska vrlo brzo ući u zonu inflacije i da će mnogi žaliti za niskim cijenama. Udar će, objasnio je u prvoj godini, amortizirati mjere porezne reforme. Istaknuo je da je HNB kroz mjere strukturne repo aukcije oslobađala kune, da rastu krediti u kunama i da je njihov udio sada 40 posto, ali i da razduživanje, odnosno smanjivanje inozemnog duga koje će u ovoj godini iznositi oko četiri milijarde kuna, znači i da moramo odgovoriti na pitanje želimo li nastavak smanjenja inozemnog duga na štetu domaće potrošnje. Zapitao je izvoznike i žele li protiv Kineza, čija je prosječna plaća već na razini hrvatske te raste po stopi od deset posto, ići niskim plaćama. No, čini se da njegova objašnjenja nisu zadovoljila izvoznike.
– Ovo je evidentan dokaz da ljudi iz HNB-a i domaći gospodarstvenici ne žive u istoj državi – zaključio je Bago, što je naišlo na odobravanje okupljenih u dvorani.
