Foto Dusko Jaramaz/PIXSELL
Cilj je zadržavanje gradonačelnika u Metkoviću, Vrgorcu, Omišu, Novalji i Otočcu, a imamo planove za osvajanje još nekih gradova i općina, kaže Grmoja
Nakon izbora novog predsjednika SDP-a, svoje bi prve unutarstrančke izbore trebao održati i Most. Iako će ta stranka, registrirana prije malo više od tri godine, birati i predsjednika, gotovo je sigurno da sadašnji Božo Petrov neće imati konkurenciju. Od tri čelnika, Zorana Milanovića, Tomislava Karamarka i Petrova, koji su prije godinu dana pregovarali o vlasti u državi, tako na sceni ostaje samo Petrov. Sve drugo je puno neizvjesnije. Primjerice, hoće li se doista stranački izbori u Mostu održati u prosincu, ili će se odgoditi za početak sljedeće godine, kako će izgledati Statut stranke, kako će se birati stranačko vodstvo, predsjednik i Nacionalno vijeće, tijelo koje donosi većinu odluka, ali je javnosti još uvijek misterij kako se ulazi u njega. U Mostu su skloni tome da se predsjednik, kao i u dvije najveće stranke, bira po principu jedan čovjek jedan glas. Dok se u ostalim strankama hvale brojem članova u Mostu je malo teže doći do preciznog podatka o članstvu.
Neslužbene informacije kažu da Most ima oko tri tisuće članova, ali Petrov je u više navrata isticao da je njima od gomilanja broja ljudi s članskom iskaznicom puno važnije pod platformom Mosta okupljati nezavisne liste, pogotovo one sastavljene od mladih ljudi koji ne odustaju od toga da u svojim lokalnim zajednicama stvari mijenjaju na bolje. Nakon nešto više od godinu dana, koliko je Most snažnije prisutan na nacionalnoj razini, dojam je da oni najblaže rečeno oprezno, ako ne i nevoljko u svoje redove puštaju novo članstvo. Koliko god tvrdili da na taj način sprječavaju da stranku »osvoje« oni koji se žele dokopati pozicije ili posla u državnoj upravi ili javnim poduzećima, time slabe i snagu svoje stranke ili platforme, ovisno o tome u kojoj ulozi kada nastupaju.
Jesu li ipak na dulje vrijeme postali nezaobilazni igrač na političkoj sceni, ili se iznenađenje parlamentarnih izbora iz studenog 2015. polako topi pokazat će lokalni izbori na proljeće. Na izvanrednim parlamentarnim izborima Most je ostao treća politička snaga u Hrvatskoj, ali izgubio je čak 116 tisuća glasova i šest mandata u odnosu na prvo sudjelovanje na parlamentarnim izborima. U Mostu uvjeravaju kako time nisu razočarani, da su očekivali da će se dio birača odliti nekim novim iznenađenjima poput Živog zida, ali nadaju se da su ljudi koji su dva puta u manje od godinu dana glasali za njihove liste postali njihovi stalni birači.
Zakon o sportu
U Mostu razmišljaju da se natječu i za jedno mjesto župana i to u Dubrovačko– neretvanskoj županiji i zasad se spominje tek jedan kandidat Nikola Grmoja. On je priznao da su u Mostu snažne »silnice« koje ga na to pokušavaju nagovoriti, ali kaže da Most ima dovoljno ljudi koji se mogu kandidirati za tu funkciju.
Potpuno je to razumljivo ako se zna da, između ostalog, žele sačuvati vlast u Metkoviću, Vrgorcu ili Omišu.
Taje strategiju
Na parlamentarnim izborima, i 2015. i 2016. godine, u oba ta grada HDZ je osvojio više glasova nego Most. No, Most je bio daleko ispred SDP-ovih koalicija, a rezultati sugeriraju da bi u borbi za gradonačelnika, i u Omišu i Metkoviću, kandidat Mosta ušao u drugi krug. U slučaju da se birači SDP-a radije priklone njihovom nego HDZ-ovom kandidatu to bi im značilo ponovno osvajanje mjesta gradonačelnika. No, pitanje je zašto bi to učinili ako je dva puta Most na nacionalnoj razini omogućio HDZ-u da sastavi Vladu. Kad su ta dva grada u pitanju nije nevažno što će nakon Kovačića i Petrova, Most morati ponuditi druge kandidate, a činjenica je da ta stranka baš i nema kandidata na bacanje. Uspjeh će ovisiti i o ponašanju njihovih koalicijskih partnera iz HDZ-a koji su im glavni konkurenti na lokalnoj razini, a nerijetko je ta stranka u prošlosti u ime dobrih koalicijskih odnosa na nacionalnoj razini znala prepustiti neke manje sredine partnerima. Na primjedbu da u četiri velika grada, Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, nemaju šanse protiv HDZ-ovih ili SDP-ovih kandidata, Grmoja kaže da osim za Rijeku, koja je još uvijek utvrda SDP-a, nijedna velika stranka ne može sa sigurnošću reći da će dobiti gradonačelnika u nekom od velikih gradova. Kakvi su im planovi u preostala tri velika grada, Grmoja još ne želi govoriti, ali napominje da Osijek već ima gradonačelnika koji nije ni iz SDP-a, ni HDZ-a, a da se SDP u Splitu, gdje je na zadnjim izborima osvojio gradonačelničko mjesto, raspada.
Nešto hrabriji mostovci ističu da njihova stranka svakako treba istaknuti kandidata i u Splitu i Osijeku, ali i Dubrovniku. U svakom od ta tri grada Most je na prošlim parlamentarnim izborima bio treća lista s više od 15 posto osvojenih glasova i u konačnici bi, ako ponovi taj rezultat mogao odlučivati o većini u gradskim vijećima, ako i ne uspije ući u borbu za gradonačelničko mjesto.
U Zagrebu je zasad plan, kako tvrde neki naši izvori, baš to. Osvajanje od deset do 15 posto glasova u borbi za gradsku skupštinu što bi im moglo jamčiti da se većina u Zagrebačkoj skupštini neće formirati bez njih. Iako su pojedini mediji nagađali da bi im bivši premijer Tihomir Orešković mogao biti kandidat za gradonačelnika Zagreba, u Mostu čini se još nisu ni sigurni da će krenuti u tu utrku, a kamoli da će to učiniti s Oreškovićem.
