reuters
Hrvatski znanstvenici precizno prognozirali rezultat izbora u SAD-uVuk Vuković, Dejan Vinković i Mile Šikić predvidjeli su svojom eksperimentalnom metodom da će Trump pobijediti u ključnim državama te dobiti 284 elektorska glasa
Kako su izborne ankete mogle toliko pogriješiti – jedno je od glavnih pitanja koje se nametnulo još tijekom šokantne izborne noći u kojoj je pobjedu na američkim predsjedničkim izborima odnio Donald Trump. Iako su američki izbori kompleksno pitanje kad je riječ o anketama, neposredno prije izbornog dana dvadesetak je najutjecajnijih američkih anketnih timova davalo prednost Hillary Clinton od, u prosjeku, tri posto na nacionalnoj razini. Samo je zajednička anketa Los Angeles Timesa i USC Trackinga neprekidno prednost davala Trumpu. Pobjedu svog kandidata nije predviđao čak ni stručni tim Republikanaca koji je Trumpu posljednjih dana davao šanse da dođe do maksimalnih 240 od potrebnih 270 elektorskih glasova.
Anketa CNN Edison govori da je na »demografskoj razini« Trumpa izabrala »bijela«, bogatija Amerika, dok Clinton nije uspjela dovoljno mobilizirati afroameričke glasače. Prema spomenutoj anketi, izvedenoj na 24.537 ispitanika na 350 glasačkih mjesta, ukupno je 58 posto »bijelih« glasača koji čine 69 posto američkog glasačkog tijela glasalo za Trumpa. Iako je više visokoobrazovanih bijelaca bilo za Clinton, iznenađujuće je da je u ovoj glasačkoj populaciji za Trumpa glasao i nešto veći postotak žena. Glasačko tijelo sastavljeno od pripadnika ostalih rasnih skupina velikom je većinom podržalo Clinton. Kandidatkinja Demokrata više je glasova osvojila među siromašnijim građanima, a Trump među bogatijim.
»Tihi« glasači
Nije tajna da je pouzdanost i objektivnost izbornih anketa na meti dugogodišnjih rasprava, čak i u zemljama s najvećom tradicijom »političkih predviđanja«, no najnoviji promašaj svakako je jedan od najvećih udaraca ikad zadanih »anketnoj« industriji koja je veliki posrtaj ove godine već imala sa slučajem Brexit.
Nate Silver, svojevrsni američki guru izborne statistike koji je na svojoj poznatoj stranici FiveThirtyEight konstantno davao više šanse za pobjedu Clinton, priznao je već i prije službene objave rezultata da se radi o »najšokantnijem političkom razvoju događaja u njegovom životu«. Clinton je u konačnici izgubila od svog konkurenta čak i tamo gdje su se predviđanja temeljila na čvrstim uspjesima Demokrata, posebice Baracka Obame, kao što su primjerice dijelovi država Pennsylvanija i Ohio. Silverovo iznanađenje dijelio je jučer i poznati politički analitičar Larry Sabato, profesor političkih znanosti sa sveučilišta u Virginiji. Sabato je za AFP između ostalog izjavio da su ankete očito podcijenile broj »tihih« Trumpovih glasača koji se o svom izboru nisu htjeli izjašnjavati anketarima.
No, u kontekstu američkih »promašaja« još zanimljivije zvuči činjenica da je pobjedu Trumpa relativno precizno uoči samog izbornog dana prognozirao hrvatski tim analitičara u sastavu Vuk Vuković, Dejan Vinković i Mile Šikić. Hrvatski trojac koji stoji iza firme Oraclum predvidio je na temelju ankete provedene u sklopu razvijanja svoje eksperimentalne metode da će Trump pobijediti u ključnim državama kao što su Florida, Sjeverna Karolina, Ohio, New Hampshir i Pennsylvanija, te na taj način doći do 284 elektorska glasa. Kako nam je objasnio Vinković, radi se o metodi predviđanja ishoda izbora koja koristi nereprezentativni uzorak birača.
Ključ ankete
– To znači da ti birači nisu nužno presjek prosječnih glasača, nego mogu biti prezastupljene ili podzastupljene neke skupine. Međutim, ključ ankete ne leži u otkrivanju za koga će ljudi glasati, nego za koga misle da će pobijediti. U neku ruku, naša anketa je agregator svega što birači znaju o izborima – iz medija, od svojih prijatelja i poznanika, iz poznavanja povijesti glasanja. Stoga postavljamo dva ključna pitanja: koliko posto glasova mislite da će pojedini kandidati dobiti, i što mislite kako će drugi odgovoriti na to pitanje. Naša metoda zatim matematički raspetlja koji je najvjerojatniji postotak glasova za kandidate, koristeći pritom i matematičke procjene koliko je koji anketirani bio subjektivan u procjeni – pojasnio je Vinković koji naglašava da klasične ankete nisu predikcije, nego »snimka« stanja preferencija birača u nekom trenutku koja ne mora nužno odražavati i predikciju pobjednika.
– Brojna istraživanja pokazala su da glasači ponekad i kalkuliraju kako će drugi glasati i ne odabiru svoju najdražu opciju, već odabiru drugu ili treću kako bi spriječili onu, za njih najgoru, da pobijedi. Mi bismo rekli »odabiru manje zlo« – tvrdi Vinković.
Američki izborni model po kojem pobjednik preuzima sve elektorske glasove države u kojoj je pobijedio, »diktira« da ankete moraju pokušati predvidjeti ne jedne, već pedeset izbora, pri čemu bar desetak država mogu biti vrlo neizvjesne. Vinković tvrdi da je njihov model iznenađujuće točno predvidio pobjednika u gotovo svim neizvjesnim državama čime su pokazali koliko je važno »izmjeriti« i spomenute »kalkulacije« glasača.
