Stopa nezaposlenosti smanjuje se i zbog negativnih demografskih trendova i iseljavanja / snimio S. DRECHSLER
U ovoj godini Europska komisija očekuje rast od 2,6 posto, za razliku od proljetnih projekcija, kada je predviđala rast od 1,8 posto. Za iduću godinu EK predviđa rast od 2,5 posto te 2,4 posto u 2018.
Europska komisija (EK) znatno je korigirala procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva u ovoj godini te, prema u srijedu objavljenim jesenskim prognozama, očekuje rast od 2,6 posto. U proljetnim projekcijama, pak, predviđala je kako će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti 1,8 posto. Za iduću godinu Komisija predviđa rast od 2,5 posto te 2,4 posto u 2018. godini. Kako se ističe u prognozama, očekivani ubrzaniji rast BDP-a u ovoj godini temelji se na rastu potrošnje, snažnom rastu ulaganja i rekordnoj turističkoj sezoni. Tako Komisija navodi da je u prvoj polovici ove godine potrošnja u Hrvatskoj porasla 4,8 posto, a investicije za 2,8 posto. Dobre rezultate bilježi i robni izvoz, a industrijska proizvodnja i maloprodaja nastavljaju pozitivan trend u trećem kvartalu. Istodobno su indikatori povjerenja na rekordnim razinama.
Europska komisija nije jedina korigirala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini. To je ranije učinila Hrvatska narodna banka podižući procjenu s 1,8 na 2,3 posto. Jednak rast očekuje i EBRD no njegove početne pozicije bile su nešto niže – 1,5 posto. MMF je pak, svoje procjene zadržao na rastu od 1,9 posto.
Novi rekordi
Turistička sezona, naglašava se, zabilježila je novi rekord od 7 posto više dolazaka u kolovozu na godišnjoj razini. Tako će izvoz usluga u ovoj godini rasti za daljnih 5,6 posto. Usprkos tome, neto doprinos vanjske potražnje bit će blago negativan, a višak tekućeg računa smanjit će se na 3 posto BDP-a. Naime, podsjeća Komisija, stopa uvoza nadmašuje rast izvoza.
Ubrzanje gospodarskih aktivnosti imat će pozitivan utjecaj na tržište rada pa bi se broj zaposlenih trebao povećati za 1,8 posto. Stopa nezaposlenosti, napominju u Komisiji, smanjuje se i zbog smanjenja raspoložive radne snage slijedom negativnih demografskih trendova i iseljavanja. Tako bi se stopa nezaposlenosti u ovoj godini trebala, s prošlogodišnjih 16,3 posto, smanjiti na 13,4 posto. Nastavak pada stope nezaposlenosti očekuje se i iduće godine, kada bi prema projekcijama trebala biti na razini 11,7 posto, a u 2018. godini na razini 10,3 posto.
Prema projekcijama EK-a, deficit proračuna opće države u ovoj godini bi trebao biti na razini 2,1 posto. Iako podaci o proračunu za iduću godinu nedostaju, Komisija očekuje kako će deficit, na krilima gospodarskog rasta, nastaviti padati na 1,8 posto iduće godine, odnosno 1,4 posto u 2018. godini. Pad proračunskog manjka opće države, naime, velikim je dijelom rezultat ubrzanja gospodarskih aktivnosti pa se u jesenskim prognozama ističe da su u prva tri tromjesečja prihodi od poreza na dobit i od PDV-a bili jako dobri. Istodobno su rastuća privatna potrošnja i odlična turistička sezona poništili učinke deflacije.
Svaka prognoza nosi i određene rizike. Tako se u jesenskim prognozama navodi kako bi pogoršanje vanjskih uvjeta u idućoj godini moglo dovesti do usporavanja izvoza. »S druge strane, nova vlada bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu koja se još razmatra. To bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju«, navodi Komisija. Za fiskalne prognoze rizik predstavljaju rezultati pregovora o plaćama u javnom sektoru, spor s bankama zbog konverzije kredita u švicarskim francima kao i sveobuhvatna porezna reforma o kojoj se raspravlja
Smanjenje deficita
Smanjene deficita zaustavilo je rast javnog duga te se predviđa da će on s prošlogodišnjih 86,7 posto BDP-a pasti na 85 posto u ovoj godini. Nastavak pada javnog duga očekuje se i iduće godine, kada bi mogao biti na razini 84,3 posto BDP-a, odnosno na 82,9 posto u 2018. Komisija pritom naglašava kako je smanjenje javnog duga rezultat ne samo većeg rasta gospodarstva, već i aprecijacije kune, budući da je većina duga u eurima.
Prema očekivanjima Komisije, u dućim godinama i dalje će se osjetiti snažan rast privatnih investicija u Hrvatskoj. Tome pridonosi lakši pristup kreditima korporativnog sektora, smanjenje kredita koji se ne vraćaju, kao i solidan rast depozita. Nakon kolapsa u 2015,. godini, EK očekuje i oporavak javnih investicija dobrim dijelom zahvaljujući većem povlačenju sredstava iz fondova EU-a.
16,3% u 2015.
13,4% u 2016
11,77% u 2017.
10,3% u 2018.
