Hrvatski studenti u nepovoljnijem položaju u odnosu na europske kolege / snimio D. KOVAČEVIĆ
Čak 60 posto studenata u Hrvatskoj plaća školarine, od 500 do 1.000 eura. Najniže školarine imaju Češka, Poljska, Slovenija i Slovačka, gdje je ona niža od 100 €
Hrvatska je, uz Španjolsku, Rumunjsku, BiH i Makedoniju, jedna od rijetkih država Europe i regije koja ne poznaje druge oblike potpore studentima osim stipendija. Državne stipendije u Hrvatskoj prima samo četiri posto redovnih studenata, a čak 60 posto njih plaća školarine. Unatoč tome, nema drugih oblika potpore studentima kakvi postoje u većini država EU-a, primjerice poreznih olakšica za roditelje, studentskih zajmova ili prava na obiteljski dodatak.
Od ukupno 42 države obuhvaćene istraživanjem, svaka osigurava najmanje jedan oblik direktne potpore studentima, u obliku stipendije ili studentskih pozajmica, a svaka druga uz to osigurava i indirektnu potporu, odnosno obiteljski dodatak i porezne olakšice. Sve su te mjere usmjerene povećanju dostupnosti visokog obrazovanja i podizanju stupnja obrazovanosti u državama Europe. Jedan od ciljeva strategije »Europa 2020.« u području obrazovanja jest i povećanje broja visokoobrazovanih s 32 posto na 40 posto. U Hrvatskoj udio visokoobrazovanih među mladima do 34 godine iznosi 32,2 posto, no u ukupnom stanovništvu imamo tek 18,5 posto onih s fakultetom.
Porezne olakšice
Pokazalo je to istraživanje mreže Eurydice pod nazivom Nacionalne studentske školarine i sustav potpore u sustavu visokog obrazovanja u Europi u akademskoj godini 2016/17. Stanje u Hrvatskoj je već godinama nepromijenjeno, a hrvatski studenti u kronično su nepovoljnijem položaju u odnosu na europske kolege.
Dok je omjer onih koji plaćaju školarinu i korisnika stipendija kod nas 60 naprama četiri posto, u Irskoj je, na primjer, na plaćanje školarine također osuđeno 60 posto studenata, ali ih čak 45 posto prima financijsku potporu države. U susjednoj Italiji školarinu plaća čak 88 posto studenata, a stipendije ih prima skromnih devet posto, no roditelji studenata imaju pravo na porezne olakšice. Francuska se također može pohvaliti da osigurava stipendije za 36 posto studenata, dok ih školarine plaća 64 posto, no njihova je školarina u odnosu na našu simbolična, i kreće se oko 200 eura.
I susjedna je Slovenija, zajedno s Njemačkom, Poljskom i skandinavskim državama, u krugu EU članica koje studentima naplaćuju niske školarine, manje od 100 eura godišnje, ili ih uopće ne naplaćuju. Ipak, čak 20 posto studenata u Sloveniji prima socijalnu stipendiju, a još četiri posto prima stipendiju na temelju izvrsnosti.
Studentski krediti
Austrijska sveučilišta ne naplaćuju školarine studentima iz država Europske unije, a oko 14,5 posto studenata prima stipendiju. U Finskoj i Švedskoj odnos je neusporedivo povoljniji za studente. Školarina u tim državama nema, ali studentima država ipak osigurava mjesečnu stipendiju. U Finskoj stipendiju prima 65 posto studenata, a u Švedskoj čak 89 posto. U Njemačkoj školarina također nema, no svaki četvrti student prima stipendiju, a još 25 posto uzima studentski kredit. Njihovi roditelji uz to imaju i porezne olakšice.
Najniže školarine u Europi i regiji imaju Češka, Poljska, Slovenija i Slovačka, gdje je ona niža od 100 eura. Hrvatska je u europskom prosjeku sa školarinama od 500 do 1.000 eura, no samo 28 posto studenata plaća punu školarinu, dok ostalima država pokriva dio troška.
Prema istraživanju Eurydicea, četiri države, među njima i Hrvatska, ne naplaćuju školarine isključivo studentima s područja Europske unije, dok 12 država ima jednaka pravila za sve.
