Kako pomoći ljudima da na jednom mjestu pronađu sve informacije potrebne za zdrav život, bio je motiv autora ove knjige. Goran Radovanić nam donosi jednostavna objašnjenja pogrešaka današnje prehrane, kao i pravila kojih bi se trebali držati. Nakon dugog istraživanja napisao je knjigu »Tajna zdravlja« koja je vrlo brzo postala ono o čemu se priča, štivo koje su prigrlili sportaši, glumci, ali i običan puk.

Ekoproizvodnja

Živi zdravije, živi kvalitetnije, živi dulje, poručujete. Ne sumnjam da je to želja svih nas, no u čemu griješimo i zašto nam ja na koncu skrb za vlastito zdravlje zadnja rupa na svirali, sve dok nas ne stigne nevolja?

– Mislim da su ljudi sve osvješćeniji i da ih u posljednje vrijeme zaista zanima što je zdrava hrana i koje su dobre, a koje loše namirnice jer vide da je sve više i više ljudi bolesno.

No, nažalost, serviraju im se potpuno pogrešne informacije. Gotovo svaki web portal na dnevnoj ili tjednoj bazi donosi neke bombastične naslove u vezi s prehranom, a koji nemaju veze sa zdravom logikom. Najnoviji članak koji sam čitao piše da djeca trebaju piti što više mlijeka i jesti što više mesa umjesto raznih kašica jer kažu da smo mi mesožderi. Ako smo mi mesožderi, kako onda imamo ovako male i tupe očnjake u usporedbi s mačkama – koje su pravi mesožderi – ili psima.

A što se tiče mlijeka, kravlje mlijeko je namijenjeno za telad, a ne za djecu. Njegov sastav je potpuno drugačiji nego sastav majčinog mlijeka. Ima dva puta više bjelančevina, a djeca nakon prestanka dojenja nemaju više enzim renin za razgradnju mliječnih bjelančevina. U tijelo ga unose dok sisaju. Ima sedam puta više fosfora – za apsorpciju fosfora važan je omjer fosfora i kalcija pa se onda nedostatak kalcija u mlijeku nadomješta kalcijem iz kostiju i zubi – što uzrokuje gubitak kalcija iz tijela. Države s najvećim brojem slučajeva osteoporoze su upravo zemlje koje najviše konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode.

Loša hrana je naše krivo pogonsko gorivo, velite. Što je onda dobro gorivo, koja hrana je zdrava?

– Najjednostavnije rečeno, dobru hranu čine sezonske namirnice te namirnice kod kojih znamo porijeklo. Izuzetno je važno da meso, mesni proizvodi, jaja i sir budu isključivo iz ekološke proizvodnje, a ne s industrijskih farmi. Meso je namirnica koja zakiseljuje organizam i koju bi trebalo uvelike smanjiti na našim tanjurima, a povećati količinu svježeg povrća te kuhanih mahunarki i žitarica, kao i raznih sjemenki poput lana, crnog sezama, chia, konoplje te orašastih plodova.

Pored toga, meso ne smije biti u istom obroku s namirnicama bogatim škrobom, krumpirom, pšeničnim ili kukuruznim kruhom, tjesteninom i slično, jer te namirnice zahtijevaju enzime različite kiselosti te hrana stoji u želucu puno dulje jer se ne može probaviti. Voće treba jesti kao zaseban obrok, a ne na kraju ručka ili večere jer kada ga jedemo na kraju obroka, ono predugo stoji u želucu i dolazi do fermentacije.

Djeca brže uče

Nije li najteže mijenjati navike? S druge pak strane, nije li zdrava prehrana i skupa za ovo naše osiromašeno društvo?

– Zasigurno ste u pravu kad kažete da je najteže mijenjati navike jer to pokazuju i moja iskustva s brojnih edukacija potrošača maslinovog ulja. Svi stariji potrošači su inzistirali na konzumaciji ulja na koja su navikli, iako su ta ulja užegla i upaljena te im je objašnjeno koliko su loša po zdravlje. Kod djece i srednjoškolaca potpuno je obrnuto. Oni odmah prihvaćaju sugestije i jako brzo uče.

Na žalost, na mnoge kao »otrežnjenje« djeluje bolest nekog bliskog jer se tek tada zapitamo kako je do toga došlo. Dakle, bit ćemo spremni mijenjati loše životne navike tek kada postanemo svjesni štete koju nam nanose. Zdrav razum nam nalaže da dugogodišnja nebriga za zdravlje može rezultirati samo bolešću, a tada nam neće pomoći nikakva magična pilula jer bolest nije ni došla preko noći pa jednako tako neće ni otići.

Zabluda je da je zdrava hrana skupa. Ona je dapače mnogo jeftinija od hrane koju najčešće građani imaju na svojim stolovima. Naprimjer, najzdravije meso koje možete pojesti su srdele, a one su ujedno i najjeftinije meso na tržištu jer kilogram košta 20 kuna najviše. U podne ih na ribarnici često možete kupiti po 10 kuna.

Kilogram miješanih mahunarki košta oko 15-ak kuna, a za jedan obiteljski obrok trebate pola kilograma. Ukoliko tom obroku dodate neku povrtnu juhu, naribanu svježu ciklu i mrkvu s limunom, imate vrhunski, zdrav ručak za cijelu obitelj i to veoma jeftino. Samo što smo mi navikli jesti meso i ukoliko nema mesa na tanjuru, to nije ručak ili večera. Meso je najskuplja namirnica i ono je hrana za bogate, ali i ljude koji pate od raznih poremećaja i bolesti.

Hrana bez energije

Radite puno sa sportašima, napose s nogometašima, i to vatrenima. Što sportaši traže, kakva im prehrana treba i jesu li otvoreni prihvatiti dobre savjete pa ih se držati?

– Sportaši su svjesni da im karijera ne traje dugo i da trebaju napraviti sve što mogu da je što više produlje i da tijekom karijere budu što zdraviji. I zbog toga su izuzetno otvoreni za preporuke o prehrani koje su im temeljito objašnjene kako i na što djeluju. Mnogi od njih imaju privatne trenere s kojima rade na fizičkoj pripremi, ali nemaju nekoga tko im se brine o prehrani, osim nekih iznimki, jer misle kako u klubu misle o tome.

Međutim, klubovi imaju nutricioniste koji imaju programe prehrane od prije 50 godina i gotovo svi imaju veoma sličan program prehrane. Najčešće jedu piletinu i tjesteninu prije neke utakmice ili natjecanja. A u tom obroku nema apsolutno nikakve hrane niti energije. Kada im objasnite zašto, svi ostanu iznenađeni jer je objašnjenje jako logično. Pored toga, o suplementima za podizanje imuniteta znaju uobičajene stvari, a to je za njih jako malo jer su njihovi organizmi izloženi velikom naporu i stresu. Kada počnu uzimati prave suplemente, koji uzgred i nisu skupi, njihov imunitet i izdržljivost se osjetno povećaju.

Tvrdite kako ne postoje neizlječive bolesti, već neizlječivi ljudi.

– To je ustvari jedna stara izreka koju je najčešće upotrebljavao dr. John R. Christopher, a koji je u svojoj karijeri liječio i izliječio mnoge pacijente od kojih je medicina digla ruke. Ali, ne trebamo ovdje govoriti o bolesti, već o zdravlju. Bolest je tek odsutnost zdravlja. Zdravom čovjeku treba zaista jako malo da ostane zdrav.

Suplementi koje ja preporučujem su veoma jeftini, ali ključni za imunitet. A imunitet je ključ zdravlja i kada je on visok, ne možemo se razboljeti. Da bi imunitet bio visok, moramo izbaciti nakupljene otrove iz organizma i početi jesti hranu umjesto da samo uživamo u njoj. Ali nažalost, najprije moramo naučiti kako izbaciti otrove i što je hrana te koja kombinacija hrane je dobra, a koja loša. Imamo potpuno pogrešna uvjerenja o tome što je hrana jer su nas pogrešno učili, a onda i mi onda pogrešno učimo našu djecu.

Svjestan sam da smo svi mi doslovno »robovi« svojih navika koje jako teško mijenjamo, ali napravimo tu promjenu u prehrani radi naše djece. Ona uče od nas, ona nas kopiraju jer smo mi kao roditelji njihovi uzori.

Možemo jesti sve

Ali, što ima nezdravo u nečemu ispod peke, manistri usuvo, dobru fažolu? Treba li se baš svega odreći?

– Moje razmišljanje je da se ne trebamo odreći ničega. Većina hrane može biti dio zdrave prehrane, ali je ključno koliko je često konzumiramo, u kojoj količini te u kakvim kombinacijama. Moramo biti umjereni jer neumjerenost nas vodi u bolest. Moramo znati porijeklo namirnica te koja je pravilna kombinacija namirnica. Možemo jesti sve, ali biti svjesni kada se hranimo, a kada samo uživamo u hrani. Život je dar i trebamo uživati u njemu.

I za kraj, jer vjerojatno će čitatelje zanimati, gdje se može pronaći više informacija o knjizi i gdje je nabaviti?

– Sve detaljne informacije o knjizi mogu se pronaći na našoj web stranici www.biolivig.info ili na našoj Facebook stranici Tajna zdravlja-Secret of Health. Knjiga se može kupiti i naručiti na istim ovim stranicama, a ukoliko je netko želi kupiti u knjižari, knjigu može pronaći u knjižarama Školske knjige.