Rok istječe

Hrvatska do travnja iz EU povukla 64 posto sredstava za proračunsko razdoblje 2007.-2013.

Gabrijela Galić

Foto S. Ježina

Foto S. Ježina



ZAGREB Hrvatskoj je iz zajedničke europske kase u periodu od 2007. do 2013. godine na raspolaganju bilo 705,9 milijuna eura, a do travnja ove godine povukla je 64 posto predviđenih sredstava. Stoga se u rezultatima neovisne ocjene ulaganja EU-a za prošlo proračunsko razdoblje navodi kako se stopa provedbe treba povećati kako bi se do kraja godine dostupna sredstva povukla.


Kohezijska politika


Europska komisija, naime, jučer je objavila rezultate kohezijske politike za proračunsko razdoblje 2007.-2013. godine. Hrvatskoj, koja je u EU ušla u srpnju 2013. godine, u tom su razdoblju mahom na raspolaganju bila sredstva iz predpristupnog fonda IPA te u manjem dijelu (za šest mjeseci 2013. godine) iz strukturnih fondova EU. Sredstva koja je svaka zemlja EU-a dobila na raspolaganje u proračunskom razdoblju 2007.-2013. godine trebaju biti povučena do kraja ove godine ili će ostati neiskorištena.


Novac koji je Hrvatska do sada povukla iz europske kase mahom je iskorišten za infrastrukturne projekte zaštite okoliša, promet te u manjoj mjeri inovacije, istraživanje i tehnološki razvoj. U prethodnom proračunskom razdoblju sredstva su bila namijenjena za tri operativna programa. Na Operativni program za okoliš otpada 38 posto dostupnih sredstava, a glavni fokus je bio na zbrinjavanju otpada i otpadnih voda te poboljšanje opskrbe vodom. Preostala sredstva podjednako su raspoređena za dva preostala Operativna programa – promet i regionalnu konkurentnost.U periodu 2007-2013. godine iz IPA-e je Hrvatskoj na raspolaganje stavljeno 705,9 milijuna eura, što je razina 0,2 posto BDP-a. Na ta europska sredstva još valja pridodati 104 milijuna eura nacionalne komponente te 23,4 milijuna eura privatnih sredstava. Ukupno je riječ o 833 milijuna eura.

Dugotrajan postupak


Prema podacima iz neovisne ocjene, zahvaljujući projektima financiranim europskim sredstvima stopa recikliranja otpada u Hrvatskoj povećana je s pet na 15 posto. Glavnina minusa u povlačenju osiguranih sredstava ostvarena je u prometu. Analiza o tome ne govori, no jasno je kako je manji iznos povučenih sredstava za promet posljedica kašnjenja projekta Dugo Selo – Križevci. Naime, iz prošlog proračunskog razdoblja u potpunosti je trebao biti financirana rekonsktrukcija i izgradnja drugog kolosijeka željeznice pruge Dugo Selo – Križevici. No, zbog dugotrajnog postupka javne nabave, prekoračeni su rokovi za povlačenje europskog novca tako da će se tek manji dio projekta financirati iz sredstava koja trebamo iskoristiti do konca ove godine. Glavnina troškova ulazi u proračunsko razdoblje 2014.-2020. godine.